Ptice su, pored gmazova , vodozemaca i sisavaca jedan od četiri razreda koji čine klasu kopnenih kralježnjaka (tetrapoda). Znanost koja se bavi pticama naziva se ornitologija. Ptice žive na svim kontinentima , i do sada je poznato 9.800 vrsta. Međutim, taj je broj sporan, jer neki ornitolozi smatraju, da bi broj vrsta mogao biti i daleko veći.
Opšta obilježja
· Ptice su kičmenjaci pa prema tome dijele s drugim kičmenjacima osnovnu osobinu koja im je dala ime, imaju kralježnički stup i dva para ekstremiteta, pri čemu kod ptica prednji par ekstremiteta služi za letenje.
· Ukupni izgled ptica bitno je određen perjem . Ta struktura građena od keratina im kod letenja služi kao nosiva površina i za upravljanje, predstavlja aerodinamično prekrivalo tijela a služi i kao izolacija koja se čak mijenja ovisno o temperaturi i vjetru. Nadalje, perje ima boje, što često služi u seksualnom nadmetanju konkurenata. Kod vodenih ptica perje je vodonepropusno, i podržava tijelo ptice na vodi. U razdoblju mitarenja, koje nije kod svih ptica u isto vrijeme, one mijenjaju perje. Osim toga, noge svih ptica su ljuskaste, što potsjeća na njihovo porijeklo od gmazova
· Sve danas živuće ptice imaju kljunove bez pravih zubi. Međutim, postoje izumrle ptice koje su imale zube. Kod svih ptica je kljun od rožnatemase. Izuzetak su golubovke i gušćarice kod kojih je kljun od koštane mase prevučen mekom kožom.
· Sve danas poznate vrste ptica imaju stalnu tjelesnu temperaturu (endotermija) koja je viša nego kod drugih danas živućih životinja i iznosi oko 42°C.
· Većina ptica može letjeti. Ptice koje ne mogu letjeti razvile su se od predaka koji su to mogli. To se odnosi na, recimo, ptice trkačice i pingvinke, kao i na niz vrsta ptica koje žive na otocima .
· Ptičji kostur je lagane građe. Radi smanjenja težine, ptičje kosti su šuplje. Udjel koštane mase u ukupnoj masi ptica je 8 do 9 posto, dok kod nekih sisavaca može iznositi i do 30 posto. Vrlo razvijena prsna kost služi kao hvatište za velike letne mišiće.
· Frekvenija otkucaja srca im je vrlo visoka: nojeva najviša frekvencija je 178 otkucaja u minuti, kod domaćeg vrapca iznosi 900, a kod nekih vrsta kolibrića doseže i do 1.260 otkucaja u jednoj minuti.
· Središnji živčani sustav je kod ptica vrlo dobro razvijen, a od svih osjetila im je naročito dobro razvijen vid .
· Kod ptica se tvorba glasa ne odvija u grlu, jer ptice nemaju glasnice. Umjesto toga, na mjestu gdje se dušnik dijeli, nalazi se poseban organ, sirinks , koji se opisuje kao "donje grlo".
· Pluća su kod ptica s njihovim zračnim vrećicama dosta komliciranija nego kod svih drugih kralježnjaka .
· Većina ptica zbog njege perja ima trtičnu žljezdu koja luči masnoću. Kod nekih vrsta je uloga te žljezde potpomognuta paperjem koje "pudra", ili ju čak potpuno zamjenjuje (kakadu, golubovke, čaplje). Neke vrste (kormorani i Anhinga ) nemaju ni jedno ni drugo.
· Od svih navedenih osobina, samo je perje zajedničko isključivo pticama - postoje (ili su postojale) životinje koje mogu letjeti, to su danas među sisavcima šišmiši , a neki izumrli gmazovi su bili pretci današnjih ptica. Jaja legu i gmazovi i vodozemci , pa čak niti kljun nije isključivo ptičja osobina.
Sistematika
Popis taksonomskih redova u razredu Aves prema tradicionalnoj klasifikaciji (tzv. Clementsov poredak; posve različiti tip podjele na temelju molekularnih istraživanja, "Sibleyjev poredak", je još u fazi potvrde od strane znanstvene zajednice):
· Nojevke ( Struthioniformes )
· Tinamuovke ( Tinamiformes )
· Patkarice ( Anseriformes )
· Kokoške ( Galliformes )
· Pingvinke ( Sphenisciformes )
· Plijenori ( Gaviiformes )
· Ćubasti gnjurci ( Podicipediformes )
· Bubnjavke ( Procellariiformes )
· Pelikanke ( Pelecaniformes )
· Rodarice ( Ciconiiformes )
· Plamenci ( Phoenicopteriformes )
· Jastrebovke ( Accipitriformes )
· Sokolovke ( Falconiformes )
· Prepeličarke ( Turniciformes )
· Ždralovke ( Gruiformes )
· Močvarice ( Charadriiformes )
· Lještarke ( Pteroclidiformes )
· Golupčarke ( Columbiformes )
· Papige ( Psittaciformes )
· Kukavice ( Cuculiformes )
· Sovovke ( Strigiformes )
· Širokljunke ( Caprimulgiformes )
· Srpokrilke ( Apodiformes )
· Kolibri ( Trochiliformes )
· Modrivrane( Coraciiformes )
· Djetlovke( Piciformes )
· Trogoni ( Trogoniformes )
· Mišjakinje ( Coliiformes )
