JEDNAČENJE PO MJESTU ILI NAČINU ARTIKULACIJE

 

       Kada se u oblicima ili u tvorbi riječi strujni zubni suglasnici s i z nađu pred prednjonepčanim suglasnicima đ, ć, dž, č, lj, nj, š i ž, pretvaraju se u prednjonepčane suglasnike š i ž : zamisliti―zamišljen; snositi―snošljiv; (s+ćućuriti se)―šćućuriti se; misli―mišlju; paziti―pažljiv; kazniti―kažnjiv; (iz+đikati se)―izđikati se.

Alternacije s → š  i  z → ž nastale su tako što je drugi njihov član (š i ž) proizvod prenošenja artikulacije s i z na prednje nepce, čime se oni jednače sa prednjonepčanim suglasnicima š i ž.
 

     Zbog jednačenja po zvučnosti, prirodno je što su često u slučaju ovih alternacija zastupljene i alternacije s → /š/ → ž  i  z → /ž/ → š.To znači da će, npr., u nastanku sa prefiksom složenog glagola biti ovakav niz:

     iz + čupati → isčupati → iščupati
     raz + čistiti → rasčistiti → raščistiti

Prvo se zvučno z iz prefiksa izjednačilo po zvučnosti sa bezvučnim prednjoneočanim č pred kojim se našlo, tj. prešlo u bezvučno s, a zatim se asimilacijom po mjestu tvorbe pretvorilo u prednjonepčano š.
           
           * animacija            

       Zubni suglasnici s i z ispred prednjonepčanih sonanata lj i nj neće se mjenjati u prednjonepčane š i ž u dva slučaja :

  1. u složenicama kada se njima završava prvi dio složenice, a drugi počinje sonantima lj i nj : razljutiti se, izljubiti, iznjihati se, sljubiti se, sljuštiti se

  2. kada se s i z nalaze ispred lj i nj nastalih od l i n i suglasnika j i je koje je nastalo od staroga glasa jat (Ъ), naravno, u (i)jekavskom izgovoru : posljednji (ekavski poslednji), nasljednjik (ek. naslednik), sljeme(ek. sleme), sniježan (ek. snežan).
     

     Altetrnacija n → m nastaje tako što se njen drugi član (m) dobija kada u tvorbi riječi n dođe pred dvousne suglasnike b i p. Sonant n, na primjer, koji se nalazi u riječima prehrana, stan, zelen, hiniti pred nastavcima za tvorbu -ba, -ben(i), -bać zamjenjuje se dvousnenim nazalnim sonantom m, koji ima isto mjesto tvorbe kao i dvousneni suglasnik b u tim nastavcima : prehrambenim, stambeni, zelembać, himba.

U primjerima : stranputica, jedanput, crvenperka, vodenbuba, vanbrodski, koji su, za razliku od navedenih izvedenih riječi, složenice, psihološka ( značenjska) granica između prvog i drugog dijela složenice u izvjesnoj mjeri sprječava promjenu n u m i u izgovoru. Zato u pisanju ovo n ostaje.
 

          HOME