Pri
posmatranju osnovnog oblika pridjeva brz, brza, brzo, i njegovog komparativa
brži, brža, brže, zapaža se da je z iz osnovnog oblika zamjenjeno suglasnikom ž.
Prvi glas je strujni i zubni, dakle nenepčani ( ne izgovara se na nepcima
), drugi
glas je strujni prednjonepčani suglasnik ( izgovara se na prednjem tvrdom
nepcu ).Tako je u odnosu oblika : tvrd―tvrđi (tj. nenepčano d→
prednjonepčano đ), ljut―ljući
(nenepčano t→ prednjonepčano ć), nositi―nošen (s→ š),
moliti―moljen (l→ lj), zatim i u promjeni imenica:
glad―glađu (d→ đ),
mladost―mladošću (t→ ć), i u tvorbi riječi
čitati → čitan ― čitanje (n→ nj),
prut―pruće (t→ ć). Poređenje nenepčanih suglasnika u osnovnim oblicima sa
prednjonepčanim koji se na njihovom mjestu javljaju u oblicima tih riječi, ili u
izvedenim riječima od tih osnovnih, pokazuje da u našem književnom jeziku
postoje alternacije
~nenepčanih suglasnika z, s, d, t, l, n
sa prednjonepčanim suglasnicima
ž, š, đ, ć, lj, nj
U
istim tim oblicima ili pred istim nastavcima za tvorbu riječi
~usneni nenepčani suglasnici b, p, m, v alterniraće sa grupama blj,
plj, mlj, vlj
pa će, npr., biti : ljubiti―ljubljen, kupiti―kupljen, lomiti―lomljen,
slaviti―slavljen, grub―grublji, glup―gluplji, suv―suvlji.
Takođe, u oblicima i pred nekim nastavcima za građenje riječi
~zadnjonepčani suglasnici k, g, h alterniraće sa prednjonepčanim suglasnicima
č,
ž, š
~zubni suglasnik c alterniraće sa prednjonepčanim suglasnikom
č
pa će, npr., biti : vikati―vičem, strugati―stružem,
mahati―mašem; jak―jači, -a, -e, dug―duži, -a, -e, tih―tiši, -a, -e;
klicati―kličem.
U srpskom književnom jeziku prednjonepčani alternati nenepčanih suglasnika javljaju se u slijedećim slučajevima.
U oblicima : |
|
U tvorbi riječi |
Grupa st u glagolima pustiti, krstiti, spustiti, gostiti, u onim oblicima gdje
se u glagolima roditi (rođen), mlatiti (mlaćen), platiti (plaćen) nalaze
jotovani alternati đ i ć (imperfekat, trpni pridjev, izvedeni glagoli),
alternira ili sa št, ili sa šć : pustiti―pušten―puštah―puštati,
odnosno gostiti―gošćen―gošćah /
ugostiti―ugošćen―ugošćavati. U
nekim slučajevima nalazi se i dvojako (dubletno) : krstiti―kršten / kršćen―(ali
samo:) kršćah―krštavati / kršćavati; uvrstiti―uvršten / uvšćen―uvrštavati /
uvršćavati.
*
animacija