Sama rijec skijanje je islandskog porijekla i oznacava "cipele za snijeg" ili "komad drveta". Neki istoricari posto su pronasli drevne crteze koji prikazuju ljude na skijama, tvrde da je skijanje postojalo jos u kameno doba. Davno prije pojave hriscanstva, u Skandinaviji su Laponce nazivali "skrid-finen", sto znaci klizaci. Laponci su cak imali boginju skijanja, a svoga boga zime prikazivali su na skijama. Najstarije skije za koje se zna bile su duge i savijene, cesto napravljene od zivotinjskih kostiju, dok su se za stopala pricvrscivale remenjem.
Skijanje kao sport javilo se u norveskoj pokrajini Telemark. Gradic Morgedal u toj oblasti poznat je kao kolijevka skijanja. Posto je taj kraj dugo ostajao pod snijegom, covjek se kretao pomocu skija. Ljudi koji su tu zivjeli zimi su potpuno zavisili od skija, neophodnih za odlazak u lov ili u planine radi hvatanja divljaci, u okolna sela na pijacu ili u posjetu prijateljima.
Nagradna takmicenja iz skijanja prvi put su odrzana u Norveskoj 1767. godine. Otac modernog skijanja je Sondre Norhajm, rodjen u Morgedalu, pionir u slalomu i skokovima i u pravljenju skija. Posljednje godine zivota proveo je u SAD-u i ucinio je mnogo za razvoj ovog sporta u toj zemlji.
U istoriji skijanja znacajna je 1868. godina, kada je odrzano veliko skijasko takmicenje u Kristijaniji, danasnjem Oslu. Tada je bio pozvan i Norhajm koji se spustio niz padinu bez stapova. Kada se odvojio od odskocista poletio je kroz vazduh i doskocio neznatno savijajuci koljena na opste divljenje publike. Ovom vjestinom pocinje novo doba u skijanju.
 |
 |
 |
 |
 |
 |