Među biljkama koje
se ističu svojim izgledom i veličinom ubrajaju se neke gljive, lišajevi,
mesožderke i kaktusi.
Gljiva vilinsko kolo
naziva se tako jer stvara krug potamnjele trave na čistini koji se u pučkom
vjerovanju pripisuje vilinskom kolu.
Ima mnogo gljiva što
izazivaju suho truljenje drveta, a neke se priljepe o deblo stabla ili o plot,
npr biftek gljiva jer liči na
komad sirovog mesa.Neke su gljive vrlo male i rastu na vlažnom hljebu i trulom
voću. Među njima je porodica zvana penicilium,
iz koje je pronađen spasonosni lijek penicilin.
Lišajevi su najzanimljivije biljke jer su
dijelom alge a dijelom gljive. Rastu na suhim mjestima ili golim stijenama i većina
ih je sive boje.
Ima biljaka što jedu
kukce. Takva je kukcožderka rosika.
Ima mnogobrojne pipke po rubovima lišća koji stvaraju ljepljivu materiju.
Kad je sitni kukac uhvaćen u ljepljivoj tekućini, pipci i rubovi lista
zaviju se i ulove ga. Drugi kukcožder je biljka vrconoša koja ima sklizav list
sličan urni što skuplja vodu. Kukci skliznu u vodu, a zatim ih biljka
proguta.
Kaktusi su neobični utoliko što
imaju bodlje umjesto lišća. Budući da rastu u predjelima gdje je voda
oskudna, naučili su da konzerviraju vodu. Svoje listove malo izlažu suncu,
pa time smanjuju količinu isparavanja.
Bijeli šćir je neobična
pustinjska biljka, koji se u sušnoj sezoni otkači od zemlje da bi ga
vjetar otpuhnuo na povoljnije zemljište u koje će pustiti korjenje.
Među divovske biljke
svijeta možemo ubrojati amazonski vodeni
ljiljan koji na jednom svom listu može nositi dijete.