DOSELJAVANJE SLOVENA

Onako kako u istoriji stare Grčke nazivaju Homerovo doba, mi bismo mogli nazvati doba doseljavanja Slovena na teritoriju današnje Banjaluke i njihov boravak do kasnog srednjeg vijeka - SLIJEPO DOBA. Istorijskih izvora veoma malo, skoro ništa.
Prošlo je nekoliko vijekova od polaska Slovena iz svoje pradomovine (između Karpata i rijeke Dnjepar na jugu i Baltičkog mora na sjeveru) do njihovg dolaska u Banjaluku. Ne zna se kada su se tačno nastanili ovdje, ali se pretpostavlja da je to bilo negdje u sedmom vijeku.
Ono što je pronađeno arheološkim istraživanjima iz 1972. godine, jesu ostaci keramičkih predmeta. Takođe, zna se i da su Sloveni ovdje, u periodu između VIII i XII vijeka, živjeli u malim otvorenim naseljima, u drvenim kućama, oblijepljenim ilovičastom zemljom i u kućama ukopanim u zemlju; te da su pisali glagoljicom i bosančicom, narodnim pismom.
Arheološkim iskopavanjima iz 1972. godine, na mjestima ovih kuća, pronađeni su ostaci posuđa od keramike, nešto metalnih predmeta i mnogo drozge, koja dokazuje da su stanovnici ovog naselja prerađivali gvozdenu rudu. .
Područje današnje Banjaluke u prvoj bosanskoj srednjovijekovnoj državi bilo je pod vlašću plemićke porodice Hrvatinić, u Župi Zemljanik. U neposrednoj blizini bili su srednjovijekovni bosanski gradovi: Vrbaški grad, Zvečaj, Greben i Zemljanik.
Ono što je sigurno, jeste da je okolina Banjaluke bila razvijenija i imala veći uticaj od same teritorije današnjeg grada.

© Maja Tomaševic