Postvulkanske
pojave
Postvulkanske pojave se sreću na na
mjestima nekadašnjih, sada ugašenih vulkana.
Među njima treba izdvojiti:
- Fumarole :
mjesta gdje na površinu Zemlje izbijaju pare i
gasovi, kao znak vulkanskih ognjišta u nižim dijelovima,odakle i odlaze.
Fularola je krater sa mazom pare i vrelih vulkanskih gasova. Smrad nalik na
pokvarena jaja potiče od sumpor-vodonika.
- Sulfatare :
mjesta gdje pored vodene pare u primjetnim količinama izbija i sumporna
kiselina, kao i sumpor-vodonik. Sublimacijom iz pare i gasova izdvaja se
sumpor i tako deponuje oko mjesta izbijanja, formirajući sulfatare.
Najznačajniji sulfatari nalaze se u bližoj okolini Vezuva, poznata kao
Pucuola. Jedna manja sulfatna nalazišta nalaze se u Koselju kod Ohrida.
- Molete:
mjesta gdje se na nekadašnjim vulkannima javlja
hladna ugljena kiselina i „kiseljaci“ sa vezanom ugljenom kiselinom u običnoj
ili mineralnoj vodi.
- Sufioni :
mjesta gdje izbijaju mlazevi pare i tople vode sa temperaturom najviše do
175ºC . Veće količine tople vode koja se skuplja oko sufiona mogu se koristiti
za razne potrebe, kao što je slučaj kod Toskane u Italiji.
- Gejziri i topli
izvori: pojave koje se isključivo javljaju
na mjestima nekadašnjih vulkana.
- Gejziri
su izvori tople vode koja u vidu vodoskoka izbija
na površinu Zemlje. Izbijanje vode iz gejzira najčešće se odvija
ritmički-stalni vodoskoci zamjenjuju se fazama mirovanja i ponovnim pojavama
toplih vodoskoka. Vodoskoci su ponekad visoki i preko 10m. Ritmički rad
vodoskoka podsjeća na ritmički rad vulkana gdje se naizmjenično javljaju
erupcije i mirovanja. Voda u kanalu (nalik na vulkanski krater) gejzira je oko
70-80ºC u gornjem dijelu, dok je u nižim dijelovima prisutna para.
Ritmičko obnavljanje rada gejzira tumači se
akumuliranjem pare u dubljim dijelovima gejzira, koja pod pritiscima izbija kroz
kanal i tako prazni gejzir do nove akumulacije energije u njegovim dubljim
dijelovima.
- Topli izvori
su postvulkanske pojave, obično sa stalnim
prilivom i izbijanjem tople vode. Parni vreli izvori nastaju pri susretu
podzemnih voda sa usijanim stijenama. Zagrijana se voda podiže prema površini
Zemlje.
Mogu biti :
- Juvenilni
(magmatski) čija je voda oslobođena iz magme
- Vodozni,
koji nastaju poniranjem atmosferske vode u litosferu gdje se zagrijavaju i
eventualno mineraliziraju.
- Muljevite bare
: bare vrelog mulja mogu nastati na mjestu
izviranja vrele vode ili pare na muljevitim terenima.
- Travertinske
terase : mineralni talog iz vrelih izvora
može da na površini Zemlje stvori prekrasne, čudesno obojene travertinske
terase.