MOSKVA(Москва)

Na ušću rijeke Jauze u Moskvu,na povišenoj riječnoj terasi i oko utvrđenja Kremlj,nastao je današnji glavni grad Rusije Moskva.Njen osnivač je Jurij Dolgoruk (1147.godine). Devet godina poslije osnivanja ograđena je bedemima.

Razjedinjena boljarska Rusija ujedinjena je početkom XVI vijeka,a uporedo s ruskom državom rasla je i Moskva. 1712.godine ruski car i reformator Petar I prenio je svoju prestonicu iz Moskve u Petrograd,ali značenje Moskve za Rusiju je ostalo i dalje veliko. Godine 1812,za vrijeme Napoleonovog napada,Moskva je bila zapaljena. Ma koliko puta Moskva bila razarana i požarima uništavana,uvijek je obnavljana postajući bogatija i još ljepša.

U XIX vijeku Moskva je odgrala važnu ulogu u kulturnom razvitku Rusije,a postepeno se pretvarala i u veliki industrijski grad. Godine 1918. Moskva ponovo postaje glavni grad zemlje, centar političkog i kulturnog života.

To nije samo glavni grad Rusije,nego i značajan privredni centar sa brojnim i složenim funkcijamna. Moskva je danas po broju stanovnioka i po povšini jedan od najporostranijih gradova svijeta. Moskva je postala jedno od najvećih saobraćajnih čvorišta u koje se sliva desetak željezničkih pruga prema devet putničkih i jedanaest ranžiranih stanica. Kanal Moskva-Volga dug je 128 km,a građen je od 1932. do 1937. godine.

Brana u donjem dijelu Volge,sjeverno od Moskve,pregradila je rijeku i stvorila "Moskovsko more",čija je površina 372km². Dio podignute vode teče prema rijeci Moskvi koja protiče kroz grad u dužini od četrdesetak kilometara. Modernizovani kanal omogućava i manjim morskim brodovima da uplove u moskovske luke.

U jesen 1941. godine vodile su se velike bitke za Moskvu, jer je Hitlerovoj Njemačkoj bilo stalo po svaku cijenu da zauzme Moskvu, i to prije zime. Crvene armija je herojski branila i odbranila Moskvu. Neuspjeh Nijemaca pred Moskvom početak je njihovog potpunog poraza.

Savremena Moskva buja i raste.To je velegrad aleja,parkova i širokih bulevara. Sa svojim višemilionskim stanovništvom, velikom industrijom, razvijenom željezničkom mrežomi sistemom plovnih kanala, Moskva se ubraja u red najvećih gradova svijeta. Ona je poznata po svojim građevinama, spomenicima i drugim znamenitostima. Pod Moskvom je dugačak metro. Ovaj grad ima nekoliko aerodreoma. Razne građevine su iz starog i novog perioda, ali svakako, najljepši spomenici su brojni. Novi stambeni reoni obuhvataju 40000-60000 stanovnika.

Kremlj leži u središtu Moskve. Zato se i kaže da je on srce Moskve koja je srce cijele države. Od 1703.godine bio je političko središte Ruskog carstva,a od 1991.godine Ruske Federacije. Uz istočni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mjesto mnogih državnih ceremonija. Kremlj je veličanstvena harmonija dvoraca i starih sabornoih crkava, čije ikone su naslikali Rubljov, Teofan, Grek i drugi poznati majstori staroruskog zidnog slikarstva. Tu je hram Vasilija Blaženog, remek djelo ruske arhitekture. Na  teritoriji Kremlja nalaze se saborne crkve Sv.Uspenja, Sv.Blagoveštenja i Sv.Arhangela. Palata patrijarha, Oružana palata, državni kongresni dvorac, Car-top, Car-zvono, dvorac državne administracije... Šetajući Crvenim trgom divićete se veličanstvenoj crkvi Vasilija Blaženog, zdanjima istorijskog muzeja i GUM-a, Lenjinovom mauzoleju. Stari Arbat je jedan od najstarijih dijelova Moskve, sa mnogobrojnim restoranima, galerijama, prodavnicama suvenira, antikvarnicama. Moskva ima šezdesetak muzeja. U ansamblu Kremlja nalazi se  Kongresna palata sa dvoranom koja ima oko 6.000 sjedišta. Poznta je i Tretjakovskaja galerija slika, kolekcija ruskih klasika slikarstva, vajarstva i grafike. Čuven je i Univerzitet "Lomonosov" (osnovan 1755.godine).

U Moskvi se nalazi i najpoznatije pozorište-Baljšoj teatar (Бальшой театр).

Moskva u Rusiji

Mapa grada