AFRIKA
FLAMINGOSI
Oko tri miliona malih i pedeset
hiljada velikih flamingosa žive na Istočno afričkim sodnim jezerima, na plitkom
jezeru u krateru Ngor
ogonoro i sletini Etoša, iako su negostoljuibiva za ljude i većinu
životinja. Postoje dvije vrste flamingosa: veliki(obilaze obalna područja otmeno
hodajučći na dugim nogama i stoje povijenih kljunova dok traže račiće) i mali (u
većim dubinama filtriraju vodu tražeći alge).
Perje tih ptica je ružičasto zbog
pigmenta u hrani. Hrane se algama i larvama insekata dok filtriraju vodu i blato
kroz kljunove, glavu drže pognutu, a kljunve naopako, kao kutlače. Uglavom se
hrane noću kada nema vjetra. Dnevni povjetarac može da namreška vodu i zapljusne
im kljun, a da bi to spriječili, zbijaju se čvrsto jedan uz drugog i na taj
način između sebe stvaraju mirnu površinu vode u kojoj mogu tražiti hranu. Obično se pare na udaljenim jezerima kao što je
Natron, na oblama prekrivenim sodom nepristupačnim za pljačkaše gnijezda poput
šakala. Flamingosi se pare u bilo koje doba godina, ali naročito poslije kiše.
Nedeljama se kočopere ispruženih vratova, zatim od blata grade velike kolonije
gnijezda sa šupljim vrhovima. Za mjesec dana se iz jednog ili dva jajeta izleže
ptiče. Poslije otprilike nedelju dana provedenih u gnijezdu pepeljasti i sivi
mladenci se pridružuju velikom "dječijem vrtiću", u kojim ih roditelji nalaze i
hrane crvenim "mlijekom" iz voljke. Poslije približno jedanaest nedelja mladenci su
spremni da polete i uvijek su u opasnosti od grabljivica kao što su orlovi
ribari.
Tuareški dromedari
(jednogrbe kamile)
Tuareški dromedari
žive u području Afrike, pustinji Teneri u
samom sjedištu Sahare. Nose
blokove soli omotane slamom preko ove pjeskovite površine. Kamile su se dobtro
prilagodile uslovima u pustinji. Kamila može da popije odjednom
136l vode, koju
njeno tijelo zatim čuva. Ima suv izmet, stvara vrlo malo urina, a znojne
žlijezde počinju da rade tek kada se njena tjelsna temperatura popne na 6-8°C
iznad uobičajene. Kamile dobro podnose neredovnu ishranu, jer u
svojim grbama čuvaju zalihe masnoće(a ne vode!), a hranu pronaleze i u suvoj,
trnovitoj vegetaciji. Uz to, njihova iskošena kopita ne uranjaju u pijesak, a
nihove nozdrve mogu čvrsto da se stisnu kako u njih ne bi ušao pijesak.
LEMURI
Lemuri kojima je rep mnogo duži od tijela, jedni su
od najneobičnijih stvorenja koja žive na području Cingi na Madagaskaru. Lemur
i su dobili naziv po rimskim
duhovima umrlih. Mogu biti različitih veličina i liče na mačku ili miša, osim
mnogo većeg indrija koji je veličine malog djeteta. Dvadesetih dodina prošlog vijeka jedan putnik ih
je opisao kao "najdražesnije životinjice, nisu ni mačke ni majmuni, a priroda ih
je obdarila prednostima i jednih i drugih-ljepotom i spretnošću".
Razigrani prstenorepi lemur, često dovoljno pitom da uzme hranu i z ruke postao je maskota Madagaskara. Za jednu drugu vrstu velikih lemura dugo se vjerovalo da je istrijebljena, ali su 1986.godine prirodnjaci otkrili nekoliko preživjelih primjeraka. To je jedni pozitivan primjer na madagaskarskom dugačkom spisku istrijebljivanja. Bliski rođak lemura je madagaskarski prstaš, koji uglavnom živi u prašumama na istočnoj obali ostrva, ali se uglavnom može naći na visoravni Ankarana. Ta sramežljiva noćna životinja duga je oko 40cm. hrani se voćem, sjemenkama, insektima i larvama. Oštar sluh omogućava joj da čuje larve koje dube tunele u unutrašnjosti trulog drveta. Prstaš upotrebljava izuzetno dugačak i tanak srednji prst da ih izvuče.
 |
 |
 |
 |
 |
 |