DRŽAVNO UREĐENJE
Austrija je, prema državnom uređenju, republika.
Na čelu države nalazi se predsjednik, koji se bira na opštim izborima svakih 6 godina.
Trenutni predsjednik Republike Austrije, od 8. jula 2004., je Heinz Fischer (rođen 9. oktobra 1938. u Grazu, doktorirao 1961.).
Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke
u parlamentu.
Austrijski parlament ima dva doma:
- Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih
država prema broju stanovnika,
- Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana
desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske
stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vođstva
stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna
2002. da će opšti izbori biti održani prijevremeno, krajem novembra. U izborima
24. novembra 2002. stranka ÖVP nadmoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je
FPÖ dobio 10.1%.
Državno vijeće (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
- 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3%
glasova)
- 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei
Österreichs) (36.51%)
- 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs)
(10.1%)
- 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)
Dana 28. febr. 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang
Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar.
Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. oktobra 2003.
Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche")
između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
 |
 |
 |
 |
 |
 |