STANOVNIŠTVO AUSTRIJE

U Austriji ukupno živi 8 280 703 stanovnika (98,7/km²), po čemu je 90. u svijetu.                

Od toga otprilike 98% su Austrijanci, dok su glavne manjine Hrvati i Slovenci.                              

Austrija ima i mnogo radnika-imigranata (izražajan broj Srba). 

Glavna religija je katoličanstvo kome pripada 73,6% stanovništva, a ostale zastupljene vjere su islam i protestantizam.

Austrijanci. - Germanski narod bajuvarskog odnosno markomanskog porijekla, nastanjen negdje od kasnog 5. vijeka na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švajcarske, Slovenije, i u prekomorskim zemljama.                                                                                              

Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućilo im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet. Kroz dugotrajnu zajedničku istoriju (npr. Austro-Ugarska), Austrijanci imaju mnogo utjecaja od kultura okolnih susjednih zemalja. Po vjeri Austrijanci su (kao što je rečeno) rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po "zakonu o religioznoj edukaciji djece", može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati.

-Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoevropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.

Slavni Austrijanci. -U Austriji su rođeni mnogi slavni kompozitori, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg.                                                              

Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisce Brucknera i Musila, kao i slikara Klimta.

< početak