Tvrdjava Kastel je istorijsko jezgro grada Banja Luke, mjesto nastanka grada I kroz istorijske epohe okosnica gradskog razvoja. Nazalost iako velikog istorijskog znacaja, utvrdjenje se danas naslo u nezavidnom polozaju. Sluzba zastite kulturnih dobara vec decenijama pokusava da Kastelu obezbjedi kvalitetniji izgled, raznovrsne sadrzaje I ono mjesto u urbanistickoj slici Banja Luke koje mu po istorijskom I urbanisticko-graditeljskom znacaju pripadaju. Prvi znacajniji I veci koraci preduzeti su pocetkom 70-tih kada je povratak starog sjaja Kastelu bio u planu, ali nazalost svakome ce se danas vec pri prvom susretu Kastel uciniti mrtav isto tako brzo kao I sto ce se isti posmatrac u tom istom trenutku zaljubiti u njega.
Danas goruci problem Kastela cini nedostatak bezbijednosti (Ugrozenost posjetitelja od strane narkomana, seksualno devijantnih osoba, skitnica, diskutabilne konstrukcije pojedinih dijelova tvrdjave I nepristupacni zarasli prilazi) I kontinualno ubrzano propadanje pojednih dijelova tvrdjave, obrusavanje bedema I erozija obale Vrbasa.
Vec prvi pogled na tvrdjavu Kastel, otkriva niz mogucnosti koji bi mogle ozivjeti ovaj dragulj Banja Luke. Svakako, sve te mogucnosti ne bi se mogle ni zamisliti da Kastel ne posjeduje ocigledne kvalitete I potencijale.
Oni su zaista mnogobrojni, a
manifestuju se kroz atraktivno okruzenje, prisustvo rijeke. Izuzetno lijepe
vizure na Vrbas I na zidine, kao I razlicite nivoe terena unutar samih bedema.
Danasnje dobre vizure, onemogucava divlje rastinje, enormne kolicine smeca,
poruseni objekti I ispucani zidovi. Samo pogled sa bedema na obalu Vrbasa moze
da docara kako bi uz malo brige ove vizure izgledale. Bitno je napomenuti I
nedavno otkriveni izvor termalne vode, koji predstavlja izuzetno jak potencjal I
istovremeno pruza nebrojene mogucnosti.
Predpostavlja se da je I u starim vremenima ovaj izvor bio poznat, a danas se,
usljed nesto nize temperature u odnosu na vrela iz Srpskih Toplica (Seher)
povezuje sa istim. Ovaj potencijal pruzio bi sasvim drugacije mogucnosti
ozivljavanja Kastela u odnosu na tvrdjave u regionu I ucinio ga jedinstvenim I
atraktivnim turistickim endemom.
Legenda, mit ili istina o Safikadi, djevojci iz price o vjecnoj ljubavi, koja je
zbog svoje ljubavi prema turskom vojniku koji je morao otici u bitku stala pred
top zakljinjuci mu se na vjernu ljubav I tako posla u smrt (mada istini najvise
odgovara legenda o djevojci koja se oglusila na zapovjed
austro-ugarskog vojnika o zabrani ulaska u tvrdjavu I koja je zbog svog prkosa I
stradala) moze posluziti za formiranje novog imidza tvrdjave kao mjesta gotovo
kultnog okupljanja romanticara I zaljubljenih. Navodni Safikadin grob nalazi se
u blizini bedema I danas sluzi kao neosvestani paganski oltar brojnim
zaljubljenim dusama koje na dan zaljubljenih ovdje dolaze zapaliti svijecu ili
ostaviti ceduljce sa napisanom zeljom. Prica o Safikadi nazalost do danas nije
potvrdjena kao istinita, niti za nju postoje naucne osnove, ali je 1971 godine u
svoje tri verzije ipak ukljucena u monografiju grada Banja Luke.
U
periodu posljednje dvije decenije nisu vrsena nikakva arheoloska I sistematska
iskopavanja I naucne analize. Ipak, pomalo nevjerovatno zvuci da je u gradu
poznat kao zaljubljenik Kastela, izvjesni gospodin Jeftic Milenko u nekoliko
proteklih godina sam istrazivao istoriju Kastela I pri tom nailazio na izvjesna
otkrica koja nisu zanemariva I vjerovatno ce imati I naucna objasnjenja.
Kratak pogled na proslost Kastela uvjerice nas u neophodnost najozbiljnijeg
pristupa njegovoj sanaciji, rekonstrukciji, konzervaciji I revitalizaciji, ali
ce mozda pomoci u odabiru najprikladnijih buducih sadrzaja u tvrdjavi koji ce je
ozivjeti I vratiti joj znacaj I mjesto u gradu Banja Luci kakvo je tokom svoje
burne istorije zauzimala. A mozda ce nas sama tvrdjava Kastel svojim danasnjim
izgledom nauciti lekciji iz nemarnosti, nepoznavanja, proslosti I nebrizi.
Koliko god ljepote I uzivanja u nama izazvalo pogled na mocne zidine tvrdjave,
ona nas ipak sablasno podsjeca na ljudsku proslost saljuci nam signale o
buducnosti.