Prve godine rata (1914-1915)
Franc Ferdinand |
U junu 1914. godine austrougarska vojska je u Bosni izvodila vojne vježbe. Cilj joj je bio da demonstracijom svoje vojne sile zaplaši Srbiju. Ove vježbe je posjetio i nasljednik austrougarskog prijestola Franc Ferdinand i to baš na veliki pravoslavni praznik, Vidovdan. Prilikom povratka iz Vijećnice, Ferdinand je pošao u bolnicu da posjeti ranjene pratioce. Kada je automobil usporio, prišao je gimnazijalac Gavrilo Princip i metkom iz pištolja pogodio Franca Ferdinanda. Drugi metak, namjenjen je generalu Poćoreku, pogodio je Ferdinandovu ženu Sofiju. Atentatori i njihovi saučesnici su ubrzo pohapšeni. Sarajevski atentat je bio neposredan povod za Prvi svjetski rat. Austro- ugarska je bez dokaza optužila Srbiju za atentat. Ferdinandova smrt je bila povod da objavi rat Srbiji. Vlada u Beču je već 23. jula postavila srpskoj vladi 10 zahtjeva, tražeći da na njih odgovori u roku od 48 sati. Srpska vlada je bila spremna prihvatiti sve zahtjeve, osim da austrougarska policija vodi istragu o atentatu u Srbiji. Srbija nije mogla dozvoliti mješanje u svoje unutrašnje poslove. |
Austro-Ugarska je u toku 1914. pokrenula tri ofanzive na Srbiju i sve tri su odbijene, ali Srbija nije odlučila da sama napadne. Zadivljujuće pobjede su izvojevane na Ceru i Kolubari. Bilo je mirno sve do oktobra 1915.
Bugarska je ušla u rat na strani Centralnih sila i 14. oktobra 1915. Istovremeno je pokrenuta snažna Austro-Njemačka ofanziva protiv Srbije. Do kraja 1915. Srbija je pregažena, a preživjeli vojnici potražili su utočište na Krfu, gdje će se oporavljati do povratka u rat.
Vojne operacije su se vodile na tri glavna fronta: Zapadnom (francusko-belgijskom), Istočnom (ruskom) i Južnom (srpskom). Kada je Turska ušla u rat borbe su se vodile i oko Dardanela između Turske i V. Britanije. Pred kraj 1915. otvorena su još dva fronta: Austro-Talijanski i Solunski front.