JOGA I NJENI KORJENI

Joga je nastala kroz potragu za duhovnošću i odgovaranjima  na iskonska pitanja o smislu života.Svijest o tome da je joga duhovno vježbanje koje je prezijvjelo probu vremena pružiće našem putu kontinuitet,bogatstvo i dubinu.Rijec joga potiče iz sanskritskog "juđ" što znači vezati,pripojiti,usmjeriti i koncetrisati pažnju na,koristiti i primjetiti.Joga,prema svom izvornom značenju jeste sjedinjenje individue ili njene duše sa vrhovnim bićem-Bogom.Joga znači mističko sjedinjenje,postati jedno sa Bogom,sljediti pravila ili vježbe koja vode tom sjedinjenju,ona je bliska religijskom običaju pričesta kao i savremenim psihološkim idejama o integraciji ličnosti ili njenoj cjelovitosti.Kroz vježbanje joge,mi podređujemo ili kontrolišemo sebe,disciplinujemo se,idemo putem koji nas dovodi do harmonije i ravnoteže.U tom procesu dolazi do povezivanja svih vidova našeg postojanja-fizičkog,emocionalnog i psihičkog-otkrivajući pritom našu povezanost sa zemljom,svemirom i ostalim ljudima.Joga se razvila iz  Indijske religije i filozofije.Obuhvata takođe ideju o reinkranaciji,razmatranje naših predhodnih postupaka(karma)u ovim kao i u predhodnim životima koji se presudni za naše sadašnje fizičko,psihičko i duhovno stanje.Jedan od ciljeve joge je da nas oslobodi iz zatvorenog kruga smrti i ponovnog rađanja,koji je proizvod karme akumulirane tokom predhodnih života.Naša karma se manifestuje kao kombinacija genetskih predispozicija i osobina.Vježbajući možemo vidjeti kako se ove reakcije aktiviraju u nama.Međutim vježbanje i držanje tijela u jogi kao i tehnika disnja ne zahtijevaju religioznost ili duhovno vjerovanje i obrede.Naprotiv oni nas uče da moramo imati lični doživljaj vježbanja da bismo ga shvatili.

Ne zna se tačno gdje ili kada joga počinje.Arheolozi su otkopali figure koje sjede u joga položaju,a stare su oko 2700 godin prije Hrista,a riječ joga se pojavljuje u najstarijoj Indijskoj literaturi,"Vedama"(3000 do 1200 godina prije Hrista)."Bhagavad gita"(Božija pjesma) i Patanđalijeve "Joga sutre" su najpoznatiji stari tekstovi o jogi.Na vrlo različite načine svaka od ovih knjiga objedinjuje postojeće znanje i praksu.Patanđalijeve "Joga sutre",za koje se predpostavlja da su napisane između drugog vijeka prije nove ere i četvrtog  vijeka poslije Hristapredstavljaju prve sređene opise joga filozofije i vježbi.Patanđalijev metod se ponekad naziva rađa joga,kraljevski put.Četiri knjige koje čine sažeti aforizmi,a predstavljaju destilovanu suštinu joga učenja,zapisane su na osnovu usmenog predanja iz starine.Patanđali definiše jogu kao "smirivanje neumornog uma".Smirivanje uma istovremeno je i cilj i metod joge.Suština Patanđalijevog učenja je "osmoruki put"(astanga joga) koji čine:JAMA,NIJAMA,ASANA ,PRANAJAMA,PRATJAHARA,DARAMA,DJANA I SAMADI.Suštinu svih joga vježbi čine jama i nijama:moralni principi Patanđalijevih "joga sutri".Ovi moralni principi,posebno nenasilje i odsustvo pohlepe,oslikavju suštinu vježbi i položaja joge.

JAME

Jame,uzdržavanja jesu univerzelni moralni principi.Odnose se na osjećaj odgovornostiu društvu i utiču na odnose sa okolinom.Pet jami su:nenasilje,istina,poštenje,čednost(vrlina) i odsustvo pohlepe(žudnje).Prema patanđaliju vježbanje joge počinje nenasiljem kako u mislima tako i u djelu.Poštenje i ossustvo pohlepe su međusobno veoma bliski a bliski su i nenasilju.Odsustvo pohlepe označava težnju za posjedovanjem samo onoga što nam je neophodno,a poštenje je uzdržavanje od krađe i žudnje za nečim što grugi posjeduju.Joga nas poziva da budemo iskreni prema sebi i pošteni na riječima i djelu.Poze u vježbama ukazuju na naše moći i slabosti,naše talente i granice.