Djela

Halucinirajuci toreador

Za nastanak ovog velikog platna umjetnika je inspirisala kutija olovaka marke "Venera". Sam ga je Dali nazvao još jednim imenom - "Dalijev opus u jednoj slici", baš zbog toga što su na njemu u antologiji sakupljene sve vizije karakteristične za Dalija. U gornjem lijevom uglu slike nalazi se poduhovljena Gala Dali, dok je u donjem desnom uglu prikaz Dalija kao šestogodišnjaka. Kao i na mnogim prijašnjim djelima na kojima se pojavljuju mali prizori, i ovdje je lik Miloske Venere prikazan u nizu, u kojem se lik okreće i mijenja pol. U prvi mah je vrlo teško na slici razabrati lik toreadora i to sve dok ne primijetimo kako je goli torzo druge Venere zdesna zapravo lice, a zelena sjena na tkanini zapravo kravata. Na lijevom dijelu blista toreadorovo odijelo koje kao da je napravljeno od same svjetlosti, a koje se kasnije polako pretvara u stijenu. Ta se stijena u isto vrijeme može interpretirati i kao glava umirućeg bika. Slika je nastala od 1968.-1970.

Djevojka koja stoji na prozoru

Djevojka sa slike je Dalijeva sestra Ana Maria, koja je pozirala za nekoliko portreta nastalih u ljeto 1925. godine. Kao i na poznatim slikama Djevojka koja sjedi i Žena na prozoru u Figuerasu, i ovdje je djevojka prikazana s leđa, tako da joj je lice sakriveno. Takav način prikazivanja bio je jedna od Dalijevih karakteristika pomenutog razdoblja, a mnogi su mu pokušali pronaći neko psihološko objašnjenje. Kroz bezizražajni ljudski element stvoren je efekt koji je u neobičnom kontrastu sa svečanim ugođajem, narocito sa izraženim prikazom rijeke i jasnoćom i svježinom slike. Slika je izložena na Dalijevoj prvoj samostalnoj izložbi održanoj u galeriji Delmau u Barseloni, gdje joj se divio i Pikaso. Ana Maria se o Daliju brinula poput majke, budući da je on bio ne samo strašno nepraktična osoba, već i stoga što se veoma bojao seksualnosti. Ona je bila njegov jedini ženski model sve do pojave njegove buduće žene, Gale Eluard. Gala je preuzela ulogu modela i nastavila pozirati sa istim ekskluzivnim žarom, što ju je učinilo Ana Marijinom vječnom neprijateljicom.

Autoportret s rafaelskim vratom

Ova je slika nastala kada je Daliju bilo samo 17 godina, Godine 1921., kada mu je umrla majka, prikazao se nešto starijim i oštrijih crta lica što za njega nije karakteristično. Ovaj prilično grub, izazovan autoportret pun je macho atmosfere koja nas navodi na krivo mišljenje o autorovom karakteru, iako je pravi razlog skrivanje Dalijeve plahosti.

Postojanost pamcenja

Ova slika je najvjerojatnije najslavnije Dalijevo djelo. Labavost, mlitavost obješenih glatkih satova briljantan je koncept, učinkovitiji od većine uzbudljivih iskrivljenja našeg već potkopanog vjerovanja u prirodu, propisani poredak. Na ovoj slici slikovito prikazivanje dostiže ono što se nalazi u našoj podsvijesti, pobuđujući u nama univerzalno zanimanje za vrijeme i pamćenje. I sam je Dali prisutan na slici i to u prikazu uspavane glave koju smo već vidjeli na slici Zagonetka žudnje. Inspiracija za nastanak ove slike je takodje vrlo neobična. Pojavila se kada je Dali razmišljao promatrajući prirodnost sira Camembert. Pozadina na kojoj je prikazan Port Lligat već je bila naslikana, tako je Daliju bilo potrebno samo nekoliko sati da dovrši sliku. Naslikana 1931.

Isus Svetog Ivana

Ovo je jedna od vrlo popularnih i slavnih slika, koja je izazvala dosta nesuglasica kada ju je umjetnička galerija iz Glazgova odlučila kupiti. Temelj ove slike je crtež koji je izradio španski mistik, Sveti Ivan, nakon što je imao ukazanje. Slikar je prikazao raspetog Hrista, i to gledanog odozgo, koji se, kako je Dali objasnio, stopio sa njegovim vlastitim "kosmičkim snom". Na taj način stvorena je kružnica, koja se nalazi unutar zamišljenog trokuta (trokut čine Hristova glava, njegove ispružene ruke i linija krsta). Mjesto na kojem se odvija raspeće nalazi se visoko iznad kamene obale koja se nalazi u blizini Dalijevog doma.

Spanija

Iako to baš i nije karakteristično za Dalija, najvažnija vizija ove slike ima simbolično značenje. Na to je značenje ukazao i sam slikar, upisavši ime slike (Espana) na njenom donjem dijelu. Dalijeva ratom razorena domovina predstavljena je u liku žene čija je glava i gornji dio torza zapravo prikaz grupe ljudi koji se bore. Ženine usne predstavljaju ogrtač jednog od boraca, a njezine bradavice glave dvojice jahača s viteškog turnira. I borci, a i lice žene, naslikani su tako da podsjećaju na stil Leonarda da Vincija. Slika je nastala 1938.

                                                                           pocetna strana