TRADICIJA
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije. Njih oko 70.000, raštrkani su na površini od oko milijun i sto tisuca cetvornih kilometara (20 puta veca površina od Hrvatske). U Norveškoj ih živi oko 40.000, u Švedskoj oko 20.000, u Finskoj oko 7500 i u Rusiji (na poluotoku Koli) oko 2500. Narod ima dugu istoriju, bogatu narodnu baštinu i živi na specifican nacin. Sam narod naziva sebe Saami, dok ime Laponci smatraju malo pogrdnim. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-povijesnim karakteristikama, jeziku i nacinu života. Neke skupine su sacuvale do danas narodne obicaje svojih prednika. Na sjevernim prostranstvma ruskog poluotoka Kole te manjim dijelom na sjeveroistoku Finske i Norveške žive tri narodne skupine Saamija. Na krajnjem sjeveroistoku Kole nalaze se terski Saami - to je malobrojna skupina koja izumire. Na Koli živi najviše kildinskih Saamija koji su u nekoliko sela uspjeli sacuvati stara obilježja i jezik. Cak imaju i nekoliko škola u kojima se uci i specificni kildinski jezik. Imaj karakteristicna narodna kola.
Zapadnije od njih živi skupina skoltskih Saamija. Njih je vrlo malo, ali im je ocuvana narodna baština s ugroženim jezikom koji se uci u nekoliko škola (postoje cak i skoltski jezicni udžbenici). Na sjeveru Finske, Švedske i Norveške još žive tri laponske skupine. Najmalobrojniji su inarijski Saami koji održavaju živu narodnu tradiciju (glavno sjedište naselje Inari). Na samom sjeveru Norveške, uz fjordove, živi malobrojna skupina pomorskih Saamija. Na njihovu teritoriju nalazi se i znameniti sjeverni morski rt Nordkapp, a gotovo su ih asimilirali Norvežani. U sjevernoj Finskoj i dijelom Norveškoj živi jedna od najpoznatijih laponskih skupina davvijski Saami. Sacuvana je narodna tradicija i jezik, postoje saamijske škole, izdaju se knjige, casopisi i udžbenici, djeluju posebne radijske postaje i slicno. U sjevernoj i srednjoj Švedskoj i Norveškoj razlikujemo još najmanje cetiri skupine Laponaca.
Na sjeveru Švedske, u kraju gromadnog gorja s velikim rudnim bogatstvima, žive lulejski Saami. Oni su razmjeno dobro sacuvali svoj jezik, dobri su obrtnici (posebno drvodjelci), imaju razraden obrazovni sustav, nakladnicku i informativnu djelatnost i druge kulturne djelatnosti. Pitejski Saami nastanjuju izduženi prostor oko Botnickog zaljeva na Baltickom moru (i velike luke Lulea), pa sve do norveških obala prema južnim Lofotima na Sjevernom moru. To je i dalje polunomadski narod koji polako izumire. Prema srednjoj Švedskoj i Norveškoj živi manja skupina umejskih Saamija koji su održali raznoliku narodnu tradiciju, ali im je jezik vec posve ugrožen iako neke školske sate imaju na svom jeziku. Konacno, na granici Norveške i Švedske prema jugu živi skupina aarjelskih Saamija koji imaju svoje škole na norveškoj strani, a u Švedskoj su gotovo asimilirani. Izdaju i svoje publikacije, uz sudjelovanje u obrazovnom sustavu na vlastitom jeziku.
|
|
|
|
|
|