Zivot u grupi
Forme ponasanja konja
Onako kako se konj promjenio fizicki tokom evolucije, isto tako se promijenio i ponasanjem. Ove plemenite zivotinje, pod uticajem covjeka, bivale su sve intaligentnije, ali su se isto tako udaljavale od sojih bioloskih instinkta. Ipak, i danas, ljudi po ponasanju konja mogu da predvide neke nepogode, ali isto tako konji nam pokazuju i svoje namjere. Nekada davno, govor tijela konja bio je mnogo znacajan za komuiciranje unutar grupe. Danas oni nemaju priliku da zive u grupama, i govor tijela gotovo da i ne postoji.
Ako imamo mogucnosti trebali bi konje drzati sa jos nekoliko konja. Tako ce njihov zivot biti potpuniji. Medjutim promjena sredine kod konja izaziva strah, i tzv. refleks bijega. Ovaj refleks je urodjen, i ispoljava se kad su konji u strahu. Kao i ljudi, primjeticemo da postoje jedinke koje su razlicitog ponasanja, temperamenta, i da na njih uticu spoljasnji faktori i uslovi zivota. Razlike u temperamentu se mogu takodjer prikazati kao i razlike u rasi. Toplokrvni, punokrvni konji su uvijek zivahniji, temperamentniji od krupnih, hladnokrvnih rasa.
Konji koji zive u slobodi, ali i oni koji zve u zatocenistvu, zive u hijerarhiji, i znaju gdje im je mjesto u grupi. Dominantne jedinke uvijek imaju povlasten, visi polozaj. Ovo covjek mora da zna, jer se na njega takodjer odnosi ova hijerarhijska podjela. Uz prikladno ponasanje covjek moze postati vodja krda. One vlasnike sa slabim autoritetom konji ubrajaju u slabije jedinke, i tako se prema njima i odnose. Da bi covjek kontrolisao konja potrebno je da poznaje njegove forme ponasanja, jer silom nista ne postizemo. Najteze je nositi se sa dominantnom jedinkom u grupi. Svaki dio tijela konja daje znak o tome sta on zeli uraditi i sta se moze desiti. Isto to se odnosi i na glasi i zvuk koji ispusta. Neka od vaznijih formi ponasanja konja su:
- agresivnost, prijetnja : Visoko podignut, ispruzen vrat, nazad supstene usi, izbacene oci, sibanje repom, propinjanje ili ritanje, ostro njistanje.
- uzbudjenost : Uspravno podignuta glava, naprijed okrenute usi, sirom otvorene oci, siroke nozdrve, uzdignut rep, nervozno frktanje ili njistenje.
- bijes : nazad spustene usi, pognuta glava, skripanje zubima, uzbidjeno tapkanje nogama, kruzenje ili sibanje repom.
- bol : uznemirenost, znojenje, bolno kruzenje ocima, grebanje tla prednjom nogom, njistenje, kostrijesenje dlake.
- zadovoljstvo : miran stav glave i tijela, izjednaceno ponasanje, druzeljubiv pogled, mirno mahanje repom, duboki uzdasi.
Agresivne forme ponasanja
Agresivnost se medju konjima ispoljava na razne nacine, od onih koji lice samo na obicne prijetnje do onih koje mogu cak biti i kobne. U grupama, tj. krdima, dovljna je samo prijetnja dominante jedinke, da bi drugi clanovi zajednice znali kako da se ponasaju. Ako samo prijetnja nije dovoljna, onda ce doci do udaraca kopitima i ugriza. Ujedi se najcesce desavaju u predjelu glave i vrata. Prave udarce i sukobe medju konjima mozemo zapasiti veoma rijetko. Sukobe izmedju pastuva mozemo primetiti u slucaju kada se dvije porodice isuvise priblize jedna drugoj, ili kada jedan pokusa da otme kobilu iz tudje porodice.
U bitkama, pastuvi se propinju i zauzimaju razne poze da bi sto vise iskazali svoju snagu ili ljepotu u nadi da ce drugi pastuv da odustane od borbe. Nakon toga slijedi borba, u kojoj koriste svoje izmete. Tokom borbe, clanovi zajednice prate sta se desava, medjutim niko se ne mjesa u borbu.
Seksualne forme ponasanja
Pastuvi su tokom cijele godine spremni za parenje. Duzina zdrebnosti jedne kobile je 11 mjeseci. Kada neki pastuv obraca paznju na kobilu, primjecuje se da se medjusobno timare i ceskaju. Dok god kobila nije u potpunosti spremna za parenje ona ce odbijati pastuva.
|
|
|
|
|
|