Keopsova piramida u Gizi
Tri velike piramide, grobnice drevnih
egipatskih faraona IV. dinastije: Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova protežu se
u pravilnom obliku (u međusobnom Pitagorinom trokutu sa stranicama u omjeru
3:4:5) na desetak km od grada Kaira do Fajumske oaze u Gizi.
U starom Egiptu se vjerovalo da je čovjekova ličnost sastavljena od različitih
elemenata od kojih su neki bili besmrtni. Na smrt se gledalo kao na prekid
života, prepreku preko koje čovjek mora prijeći da bi dosegnuo vječnost. U
trenutku smrti tijelo napušta besmrtni element, Ba. Vjerovanje u način na koji
on postoji razlikovalo se prema položaju što ga je pokojnik zauzimao na ovome
svijetu, a također i s obzirom na razdoblje egipatske povijesti u kojem je živio.
Međutim, ma koji mu se oblik postojanja pripisivao, on je predstavljao trajnu
vezu između ovoga svijeta i tijela u grobu pa je i nadalje bio ovisan o hrani i
drugim poklonima koje se ostavljalo u grobu za njegovo neprekidno trajanje na
drugome svijetu.
S razvojem izuzetno profinjenog i složenog društva, poglavare raznih zajednica
pokapalo se u razrađenije grobove od naredanih opeka, koje se bogato opremalo.
Tijelo u grobu više nije bilo u neposrednom dodiru s vrućim, suhim pijeskom.
Stoga bi tjelesno tkivo doseglo mnogo veći stupanj raspadanja prije no što bi
prirodno isušivanje zaustavilo taj proces. Zato se razvilo vjerovanje da tijelo
pojedinca treba očuvati nakon njegove smrti, kako bi se, ako poželi, u bilo koje
vrijeme mogao vratiti na zemlju, na mjesto koje mu je namijenjeno u njegovu
uščuvanu tijelu u grobu. Stoga je postalo nužno razviti metodu očuvanja tijela u
beskonačnost i postupno, kroz pokušaje i pogreške, metoda je bila pronađena:
mumificiranje.
Mumificiranje je postupak u kojem se iz mrtvog tijela uklanjala utroba koja se
odlagala u posebne posude, kanape, zatim se tijelo ispiralo palminim vinom,
natapalo solju, bitumenom i eteričnim uljima, ispunjalo aromatičnim tvarima,
uranjalo duže vrijeme u natron i konačno čvrsto umatalo u trake i povoje u
smolastim ili u alkoholnim supstancama. Kad je mumija konačno posve umotana još
jednom se obavija tamjanovim parama dok svećenici izgovaraju veliku završnu
molitvu: “K tebi Ozirise, dolazi tamjan, koji je došao iz Hora, mirha koja je
došla iz Rea, natron koji je došao iz Nekbeta, bilje ankjemi, koje je došlo iz
Ozirisa: smola koja je došla iz blaženoga Kenofrea...”
Nakon smrti, kralj se (kojeg se dijelom smatralo božanskim) iznova sjedinjavao
sa svojim ocem Raom, bogom sunca. Piramidu, mjesto njegova ukopa, može se
smatrati rampom ili nekom drugom vrstom kraljeva pristupa na nebo.
Kralj Keops (2575.-2550. p.n.e) je dao izgraditi svoju piramidu, Veliku
piramidu. Velika piramida je jedan od najveličanstvenijih i najsavršenijih
primjera tehničkog umijeća svih vremena i svake kulture. Ako i ne uzmemo u obzir
primitivnost raspoloživih oruđa u 3. mil. p.n.e po tehničkoj virtuoznosti i
smjelosti nju ne nadmašuje ni jedna današnja građevina. A ipak tog velikog
pothvata latila se kultura koja je netom izašla iz kamenog doba, i još se dugo
služila kamenim oruđem i jako je raspolagala bakrom za dlijeta i pile kojima su
oblikovani golemi kameni elementi za nove spomenike. Sve radnje na piramidama
obavljale su se isključivo ručno! Za gradnju tih gigantskih struktura bili su
nužni ne samo matematički proračuni, nego i pomno astronomsko opažanje, jer je
svaka njihova stranica točno usklađena sa stranama svijeta. Tako fino mjerenje
zahtijevalo je visoke zanatske standarde, nenadmašene sve do naših dana. Budući
se za vrijeme poplave piramida nalazila samo nekoliko stotina metara od Nila, za
izgradnju je bila potrebna čvrsta kamena podloga, što je zahtijevao pijesak.
Ploha ležišta Velike piramide odstupa od libele tek nešto više od pola palca.
Rad su obavljali specijalizirani radnici i obrtnici potpomognuti vojskom
neobučenih ili priučenih radnika koji su se svaka 3 mjeseca regrutirali iz
poljoprivrede. Čitava gradnja je obavljena uz pomoć ona dva “jednostavna stroja”
klasične mehanike: poluge i kosine. U to vrijeme nisu bili izumljeni kotač, ni
kolotura ni zavrtanj.
Visina piramide je dosezala 147m, a stranice su duljina po 230m. Izgrađena je od
2.5 mil kamenih blokova težine i do 3t.
Pri gradnji nije primjenjivano nikakvo vezivno sredstvo. Kamene gromade su
prislanjane jedna na drugu da su se držale samo vlastitom težinom. Pretpostavlja
se da je gradnja trajala 20 godina.
Velika piramida je struktura složene unutrašnjosti koja se sastoji od 3 glavne
komore i niza hodnika na raznim razinama. Hodnici vode u krajnju, pogrebnu
komoru.
U samom srcu piramide nalazi se još jedno građevinsko čudo: Velika galerija.
Naime, granitne grede u toj komori koje su postavljene na svodu visokom 8.5m ne
leže u horizontalnom smjeru, nego koso gore. Obrade greda i ploča je tako
perfektna da se fuge jedva prepoznaju.
Velika galerija vodi koso gore ka kraljevskoj komori moćnim hodnikom duljine
46.61m, širine 2.09m, visine 8.53m. Hodnik se sužava u pravcu tavanice.
Kraljevska komora je četverokatna prostorija koja u pravcu sjever-jug mjeri
5.27m, a istoka prema zapadu mjeri 10.47m, a visina joj je 5.28m. Zidovi ove
male sale sastoje se od 5 enormnih granitnih greda koje su postavljene jedna na
drugu, a pod je obložen granitnim pločama. Na zapadnom zidu se danas nalazi
prazan kraljevski sarkofag dimenzija: 2.28×0.98×1.04m. Zanimljivo je da su
njegove dimenzije veće od dimenzija hodnika koji se penje i vodi ka velikoj
galeriji. Isto su tako hodnici u piramidama Kefren i Mikerinos uži od njihovih
sarkofaga. Uz brojne pretpostavke ni ova tajna koja se pripisuje piramidama nije
objašnjena.
Treća komora, duboko pod zemljom nije nikad dovršena.
Svaka je piramida imala i svoje pomoćne zgrade, među njima i hram-mrtvačnicu,
gdje se duša mrtvoga kralja pripremala za drugi život.
Unutrašnjost piramida kod Gize uređena je vrlo domišljato kako bi se odbili
pljačkaši grobnica. Ulaz je u Keopsovu piramidu bio skriven iza obloge od
glatkog i finog kamena, a čini se i da su prazna podzemna komora i prolaz koji
se spušta prema njoj bili namijenjeni skretanju pljačkaša s puta prema zazidanom
gornjem prolazu i samim grobovima. Arheolozi koji su iskapali kasnije piramide
otkrili su pravi labirint pun skrivenih vrata, slijepih prolaza i stubišta koja
ne vode nikamo.
Na istočnom rubu kompleksa piramida u Gizi, kraj puta prema Kefrenovoj piramidi
nalazi se poput čuvara groblja divovska sfinga, tajanstveni složeni lik
grabežljive mačke i kralja, koja se često objašnjava simbolom u kralju
utjelovljenog jedinstva snage i duha. Egipćani Nove države nazivali su tog diva
“Hor u horizontu” videći u njemu boga Sunca u stadiju izlaženja, svitanje kao
simbola uskrsnuća i buđenja u novi život. Sahranjivanjem u kožu grabežljive
mačke, kralj se tjelesno sjedinio s božicom grabežljivom mačkom u nadi da će se
iz njena tijela ponovno roditi.
Ova sfinga je napravljena u vrijeme Stare države, 4. dinastije (2550.-2500.
p.n.e) otprilike kad i piramide. Napravljena je od vapnenca, dužine je 7.35m,
visine 20m. Ima oblik lava sa ljudskim licem.
Stare civilizacije poznaju sfinge u svim varijacijama: tijelo lava sa glavom
ovna, tijelo jarca ili psa sa glavom čovjeka, tijelo ovna sa glavom ptice,
ljudsko tijelo sa glavom krokodila, itd. Ovi neobični likovi su pripadali božici
Hator. U narodnim vjerovanjima ovakva su čudovišta živjela kao božanski špijuni
među ostalim životinjama.
Ovo posljedne čudo obavijeno je velom misterije sa iznenađujućom činjenicom da
su u to vrijeme arhitekti ovog spomenika izvršili ova (tek ih je par navedeno)
precizna mjerenja:
-Piramida je točno postavljena prema stranama svijeta
-Meridijan koji prolazi kroz Gizu dijeli mora i kontinente Zemlje na dva dijela
iste veličine
-Piramida je divovski pješčani sat. Sjenke koje ona stvara od sredine listopada
do početka ožujka pokazuju godišnja doba i dužinu godine. -Duljina kamenih ploča
koje se nalaze oko piramide odgovara dužini sjenke u jednom danu
-Rastojanje Velike piramide od središta Zemlje je isto tako rastojanje od
sjevernog pola i time odgovara rastojanju od sjevernog pola do središte zemlje
-Ukupna površina četiri strane piramide odgovara kvadratu visine piramide
-Vrh Velike piramide se poklapa sa sjevernim polom, njen obujam odgovara duljini
ekvatora (duljina ekvatora = 40 076.592 km, a obujam Zemlje izračunat preko
polova = 40 009.153 km)