Geografija

Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske rezvijenosti i pripadnosti Europskoj uniji pribrajamo Zapadnoj Europi.Srednji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna.
Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltičko more, koja su spojena umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje Švicarsku, Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

Reljef

Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina.

• Južnije od Dunava nalazi se predalpski prostor koji je u doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu gdje se nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

• Planinski sistem Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama jele i smreka. Planina je nastala za vrijeme hercinske orogeneze (Devon) pa je bogata rudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih zima, bavilo preciznim obrtima- kao naprimjer proizvodnjom satova.

• Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. Švapske Alpe ili Franačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.

• Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni šumama, a geološki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. st. započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka".

• Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Prostire se od Njmačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor koji nigdje ne prelazi 90 metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine i ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donossile naplavni materijal, a postepeno se šumski i travnati biljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom čovjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora plima prodire u unutrašnjost i do desetak kilometara zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju u more tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. Hamburg (Laba) i Bremen (Weser) koji su duboko uvučeni u kopno.

Klima

U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan zrak tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je tu česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padvina kreće se između 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosjećna godišnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.

Flora

Zbog dugotrajne naseljenosti pripodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno šumom. Tipična biljna zajedniva je bukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije koji su uzrokovali kisele kiše. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja ozeljenjavanju i ekološkim problemima.

Rijeke

U privrednom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. Rajna je najznačajnija rijeka koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku.
Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe koje nemaju izlaz na more.

Nazad