Stanovništvo i kultura
U Njemačkoj živi 82 437 995 stanovnika (2005.). Nijemci
čine najveći broj 91.16% (75 148 846). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2005.)
stranih državljana, a najveća skupina su Turci 2.4% (1,764,300) dok ostali
zajedno čine 6.1% stanovništva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci,
Hrvati (31.12.2005: 228 926), Rusi i Bošnjaci. Većinu stranih državljana čine
izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je
glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4
nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru živi danska manjina sa
otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini
Schleswig-Holstein. Frisijci (60 000) žive na zapadnim obalama
Schleswig-Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državi Brandenburg
živi malobrojna slovenska manjina po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg
vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.
Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78
godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14.7% spada u skupinu 0-14
godina, 67.3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju,
tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata,
broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i
tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000
eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav
socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i
ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni
Nijemaca putuju u inozemstvo.
Religija
Njemački ustav, Grundgesetz, garantuje slobodu vjere i
vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16.
stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se
1517. suprotstavio katoličko
j crkvi i osnovao protestantizam. Danas većina
protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Najraširenija religija u Njemačkoj je Hrišćanstvo.
Protestanti, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacija. Nalaze se
na sjeveru i istoku zemlje. Katolici čine također 33% populacije, a smješteni su
na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 miliona ljudi pripada hrišćanskim
denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% muslimana (3.3
miliona), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1.5%) pripada
pravoslavnim zajednicama (većinom Srbi i Grci), milion ostalih hrišćana, milion
članova zajednica s posebnim statusom, milion članova novih religioznih
pokreta, milion članova duhovnih zajednica, 150,000 Židova, 150,000 budista i
100,000 hinduista.
Kultura
Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U
Njemačkoj su rođeni skladatelji Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach,
Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; književnici Goethe,
Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i
Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; ,znanstvenici Robert
Bunsen, Gustav Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein,
Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću
je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem
svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci ali su
djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u
velikom stilu, s preporođenim Berlinom, te novom glazbom i umjetnošću. Između
ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend da se obrađuju teme vezane uz
njemačko ujedinjenje.
Nazad
