Prije 40000 godina preci današnjih Aboriđina došli su u Australiju iz Azije i kao lovci sakupljači naselili cijeli kontinent. Europljani su tajanstvenu Terru australis tražili već u sredjem vijeku, a Indijci, Kinezi i Arapi su je tada već poznavali. Engleski kapetan James  pristao je 29.4. 1770. u zaljevu Botany Bay (kraj današnjeg Sydneya) i cijelu je zemlju pripojio britanskoj kruni. Velika Britanija je 1786. odlučila da novi kontinent postane kažnjenička kolonija. Prva skupina kažnjenika dolazi 1788. u Botany Bay i osnivaju Sydney. Dopremano je otprilike 5000 kažnjenika na godinu, a već 1790. dolaze prvi slobodni oseljenici. Dopremanje kažnjenika u Australiju prestalo je 1868., a do te godine ukupno je dovedeno 161000 kažnjenika. Zakonom o australskim kolonijama iz 1850. one dobivaju potpunu unutrašnju autonomiju. Doseljenici su 1800. počeli uzgajati ovce, a 1851. otkrivena su u Novom J.Walesu i Viktoriji bogata nalazišta zlata, koja su primala mnoštvo ovih doseljenika. Bijelci su počeli naglo prodirati u unutrašnjost kontinenta i istisnuli su domoroce na gospodarski manje zanimljiva područja. S gospodarskim razvojem povećavala se potreba za zajedničkim uređivanjem brojnih poslova, pa se istodobno budila i australska nacionalna svijest. U Melbourneu je 1891. osnovana Nacionalna australska skupština od predstavnika svih 6 kolonija i pripremljen je ustav. Nakon referenduma u svim kolonijama, V. Britanija je priznaje 1900. godine. Tako je 1. 1. 1901. nastao Australski savez kao parlamentarna monarhija u okviru Britanske zajednice naroda. Canberra je postala glavni grad 1927., a do tada je to bio Melbourne. U Canberri se danas nalazi. Ustavotvorna skupština, konstruirana u prosincu 1997., odlučila je 13.2.1998. da se Australija 1.1.2001. preoblikuje u parlamentarnu republiku ako to prihvate glasači na referendumu potkraj 1999. i parlamenti večine članica Australskog saveza. Oba doma parlamenta prihvatila su 12.8.1999. Zakon o referendumu.