Geografija

Hrvatska ima:

• jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
• pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
• kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj

Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Dubrovnik

Bruto domaći proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.

Grad Korčula.

Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je oko 270 000 nezaposlenih, što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu.

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a.

Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveća luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet.

Home