Stanovništvo Poljske
Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.
63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.
Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.
Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.
Politika
Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
 |
 |
 |
 |
 |
 |