GEOGRAFIJA
Brazil je 5. po veličini država na svijetu. Nalazi se u Južnoj Americi, i ujedno je najveća država na tom kontinentu. Nju većinom prekriva tropska šuma, a na istočnoj strani izlazi na Atlantski okean. Kroz Brazil protječe jedna od najvećih rijeka na svijetu Amazona.
Amazona ima najveću količinu vode od svih rijeka na svijetu. Glavne rijeke koje protječu kroz Brazil su: Amazona, São Francisco, Tocantins...
Brazil se hidrografski dijeli na tri riječna slijeva, od kojih Amazonski slijev obuhvaća oko 60% teritorija, slijev rijeke La Plata oko 17% a ostatak pripada rijekama istočnog Brazila.
Amazona (portugalski: Río Amazonas, španjolski: Rio de las Amazonas) je vodom najbogatija rijeka na Zemlji, čiji protjecaj iznosi 180.000 m³ u sekundi. Izvire u Peruanskim Andama pod imenom Marañón, a kao rijeka Ucayali teče prema istoku. Prima veliki broj pritoka od kojih neke (Madeira i Purus) svojom dužinom nadmašuju Dunav. Daljni tok se odvija estuarijem i završava se ulijevanjem u Atlantski okean.
Dužina toka sa izvornim rijekama je 6.180 km, a plovna dužinom je od 4.100 km. Slijev Amazone obuhvaća površinu od oko 7 milijuna km², a sve to ga čini najvećom rijekom na svijetu. Kada se izlije, Amazona je široka dvostruko više od širine Jadrana. Na ušću Amazone nalazi se otok Marajó veličine Danske.
Veća brazilski ostrva u Atlantskom okeanu su:
Penedos de São Pedro e São Paulo (Stijene Svetog Petra i Svetog Pavla)
Atol Rocas (Atol das Rocas)
Fernando de Noronha
Trindade i Martim Vaz (Trindade e Martim Vaz)
Kopneni dio Brazila se obično geografski i statistički dijeli na pet regija: Sjevernu, Sjeveroistočnu, Središnjozapadnu, Jugoistočnu i Južnu regiju.
Sjeverna regija čini 45.27% površine Brazila i ovo je regija sa najmanjim brojem stanovnika. Regija je poprilično nerazvijena i neindustrijalizirana (iznimka je grad Manaus). U njoj se nalazi veći dio Amazonske prašume i mnoštvo indijanskih plemena.
Sjeveroistočna regija sadrži oko trećine ukupnog stanovništva Brazila. Ovo je poprilično kulturalno raznolika regija, u kojoj se mješaju portugalska, afričko-brazilska i indijanska kultura. Ovo je najsiromašnija regija Brazila koja je poznata po obali i suhoj klimi.
Središnjozapadna regija je druga po veličini u Brazilu, ali sa vrlo malim brojem stanovnika. U ovoj regiji se nalazi glavni grad Brasília. Također se u ovoj regiji se nalazi i Pantanal, najveće močvarno područje u svijetu, kao i manji dio Amazonske prašume. Većinu regije čini Cerrado, najveća savana na svijetu. Ova savana ima dva razdoblja: kišno (od listopada do travnja) i suho (od svibnja do rujna). Ova regija je vrlo važna zbog poljoprivrede. Najveći gradovi su: Brasília, Goiânia, Campo Grande i Cuiabá.
Jugoistočna regija je najbogatija i najgušće naseljena regija Brazila. U njoj se nalazi više ljudi nego u bilo kojoj južnoameričkoj državi i sadrži jedan od najvećih megalopolisa na svijetu, čiji su najveći gradovi São Paulo i Rio de Janeiro. Regija je poprilično raznolika, uključujući poslovno središte São Paulo, povijesne gradove u Minas Geraisu, plaže Rio de Janeira i obalu Espírito Santoa.
Južna regija je najbogatija regija Brazila (mjereno po BDP-u po stanovniku), sa najvećim životnim standardom u zemlji.To je također najhladnija regija u Brazilu, gdje se na većim visinama pojavljuje i mraz i snijeg. Regiju većinom nastanjavaju europski imigranti, većinom Nijemci, Talijani i Slaveni, što se vidi i u lokalnoj kulturi.
Jugozapadna obala i primorje Brazila imaju vlažnu i vruću klimu. Na Brazilskom gorju ljeta su svježa, a godišnja količina padalina manja. Samo na krajnjem sjeveroistoku količina padavina je vrlo mala (400-500 milimetara). Amazonska nizina ima pretežno ekvatorijalnu klimu sa jednolično raspoređenim padalinama tokom cijele godine (oko 1.000 mm uz obalu i oko 2.000 mm u najzapadnijem dijelu). Najjužniji dio Brazilskog gorja zalazi u suptropsku zonu, prelazeći na krajnjem jugu u umjereni pojas.
Veći dio zemlje ima osjetne sezonske promjene u količini kiše, temperaturi i vlažnosti. Zima u Brazilu traje od lipnja do kolovoza sa prosječnom temperaturom 13-18 °C. Leti (prosinac-veljača) Rio je vreo i vlažan, sa temperaturom iznad 30 °C. U ostalom dijelu godine temperature se kreću do 25 °C. Sjeveroistočna obala je jednako vrela kao i Rio, ali je manje vlažna i zagušljiva. Amazonska nizina je dio zemlje, koji prima najveću količinu kiše.