Turizam
Godišnje London, po podacima Turističkog biroa, posjeti oko 23 miliona ljudi.
Objekti koji su simboli grada i turistima najatraktivniji su: Londonska tvrđava,
kompleks parlamenta sa big benom, katedrale Vestimer i Sveti Pavle, muzeji:
Britanski, Londonski, Carski ratni, Muzej nauke i kulture, Muzej filmskog imidža,
Prirodnjačko istoriski muzej, Muzem madam Tiso, Galerija Tejt i Nacionalna
galerija.
Christopher
Wren je jedan od najznacajnijih engleskih arhitekaka, najvise poznat kao
graditelj velicanstvene londonske katedrale svetog Pavla.
On je u prvom redu bio ucenjak ( studirao je astronomiju ) koji se iznenada
pojavljuje kao arhitekta. Nikad nije bio u Italiji. Svoje oblike, koji su bili
pod jakim uticajem Italije, naucio je iz teoretskih knjiga, zaobilazno, preko
Francuske. Odlucan dogadjaj u
njegovom
zivotu bio je pozar u Londonu 1666. Unisteno
je gotovo 13200 kuca i 87 crkava.
Katedrala sv. Pavla bila ja rusevina i prija pozara, ali je
poslije njega definitivno srusena i nanovo podignuta prema Wrenovim planovima.
Golema kupola iznad krsta oslanja se na Bramanteov nacrt za kupoli sv. Petra u
Rimu. Tambur je opasan peristilom. Michelangelova forma kupole, onako kako je
bila u Rimu izgradjena, pojavljuje se samo na nekim Wrenovim prednacrtima, ali
je konacno bila napustena u korist cistim Bramanteovim renesansnim formama. To
razlikuje arhitekturu sv. Pavla od oblika Iniga Jonesa, uprkos klasicistickoj
slisnosti: Jones se nadovezuje na Palladija, dakle arhitekturu sjeverne Italije
u kasnom 16. vijeku, a Wren se inspirise visokom renesansom Rima.
Ljudi
se probijaju kroz gusti saobracaj da bi dosli do centra
najpoznatijeg gradskog trga koji moze biti zahvaljujuci fontani, ali ne i golubovima,
jedno od najprijatnijih javnih mjesta. Trg je sastavljen od nekoliko pratecih
zgrada dizajniranih tako da se cijeli globalni plan cini nejasnim i jednolicnim.
1843. jedan radnik za trg je rekao da je kao veliki stap koji ne moze stati ni
na jednu sliku i samo je kvari.
Kad se govori o Piccadily-u onda se misli na statuu Amora koja se nalazi u
sredini. Interesantno je to da je Piccadily skup modernogh i
tradicionalnog,
jer se tu osim statue Amora nalazi i veliki broj savremenih shopova.
Osnivacem vestminsterske opatije se smatra Edvard ispovjednik.Na ostrvcetu na Temzi(Ostrvo Tornja)preuredio je veliki manastir i ostrvu je promijenio ime u Ostrvo zapadnog manastira.Henri III Plantagenet nastavio je gradnju najvece crkve u monarhiji,ali nije bila,kako on kaze,na visini vremena,zato ju je srusio ponovo sagradio,ali ne samo katedralu vec cijelu opatiju.U Vestminsteru,u centralnom dijelu broda,nalazi se spomenik neznanom junaku.U njemu pocivaju mnoge poznate licnosti :Isak Njutn,Tomas Ricardson...Pjesnici zauzimaju ugao u desnom transeptu,poznatom kao ''PoetsCorner'' (Dikens, Milton, Kipling, Sekspir, Spenser...) Muzicari imaju svoj Musician's Aisle(Hendel).Za kraljeve je ostavljen prostor iza oltara(Henri III i njegova zenaElizabeta od Jorka,Marija Stjuart,Viljem oranski...) dok Edvard Ispovjednik zauzima poxasno mjesto u kapeli,okruzen kraljevima dinastije Plantagenet.U Vestminsteru takodjer postoji muzej vostanih figura,ali ne tako bogat kao u muzeju Madam Tiso.
Kao i
svi gradovi oko 1000 godine i London je imao svoje utvrdjenje ( keep ). Njegove
zidine su nadvisile sa unutrasnje strane istocne zidine grada. Arhitektura je
bila strana kao i kamen koji je najvecim dijelom dosao iz Normandije. Kula je
tada dobila ime koje i danas
nosi -
White Tower. Ime joj sasvim odgovara, jer je nekoliko godina kasnije cijelo
zdanje bilo okreceno. Kasnije je otpao bijeli premaz i pojevila se konstrukcija
od kamena i maltera i to je bilo crvenkaste boje, te se onda govorilo o kamenu
zalivenom krvlju. Tower je sagradio normandijski biskup Guhdolf u zamjenu za
prethodno privremeno utvrdjenje. Bio he to gotovo cetvrtasti blok, podjeljen
zidom; istocna polovina takodje podjeljena zidom. U manjem dijelu je kapela cije
je apsida isturena, kapela sv. Jovana, najstarija crkva u Londonu.Tower ima
tipican izgled cak je luksuzna verzija franko-normandijskog feudalnog boravista,
utvrdjeno mjesto na kojem vladar kad mu se ukaze prilika strpa podanike koji mu
nisu bili odani u tamnicu. Tako je Tower, u stvari, i postao tamnica. Oko Bijele
kule su podignute zidine sa 13 kula, a zatim i drugi pojas zidina sa 6 kula i
dvije velike okrugle kule, tj. polukule kruzne osnove Ovaj pojes zidina bio je
okruzen sirokim jarkom ( gotovo 30m ) koji se mogao poplaviti. Mostovi su bili
izgradjeni samo na juznoj strani i na jugozapadnoj ivici, gdje se otvarao jedini
kopneni prilaz koji je branilo jedno utvrdjenje. Na velikom prostoru izmedju
Bijele kule i prvog pojesa zidina u unutrasnjem dvoristu nalazile su se
kraljevska palaca, crkva sv. Petra u okovima. Taj kompleks je sa manjim
izmjenama ostao isti do danas. Zbirka nakita danas predstavlja najvecu
privlacnost Tower-a. Tu su i dvije zbirke oruzja, oklopa i pukovskih uspomena
koje su smjestene u Bijeloj kuli i Novom Arsenalu. Gotovo sav krunski nakit koji
se danas moze vidjeti je iz doba Stjuarta i Hanover-Vindzora.Jos i danas
zapovjednik Joumena (popularnih cuvara Tower-a, poznatih kao Beefeaters,
oni koji jedu govedinu ), svake veceri tacno u 21.40 skida raskosnu tjudorovsku
kapukoja upotpunjava njegovu skerletnu uniformu i vikne – Neka nam Bog cuva
kraljicu Elizabetu!- Postrojeni strazari dosljedno odgovaraju – Amin!-
Buckingham-ska
palaca je sluzila engleskim vladarima kao njihova oficijalna palaca od 1937 god.
Ona se razvila od gradske vijecnice koja je bila u posjedu vojvode od
Bauckinghama na pocetku 18 vijeka do zvanicne kraljicine rezidencije. Iako je za
vrijeme oficijalnih priredbi i posjeta podredjena kraljicinim potrbama prostor
oko palace je uglavnom otvoren za Drzavne odaje su otvorene za posjetioce za
vrijeme godisnjeg ljetnog otvaranja u julu i avgustu. One su raskosno opremljene
sa nekim od najvrijednijih blaga kraljevske porodice- slike slikara Rembrant,
Rubens, Vermeer, Poussin, Canaletto, Claude; skulpture skulptora Canova-e i
Chantrey-a; egzoticne primjere Sevres porculana i neke primjere najboljeg
francuskog i engleskog namjestaja.Posjete Buckingham-skoj palaci se mogu
kombinovati sa posjetama kraljicinoj galeriji koja ce biti ponovo otvorena u
proljece 2002. god.Jos jedna veoma interesantna stvar vezana za buckinghamsku
palacu je ta da se svakog dana tacno u 12 sati mijenja straza ispred palace.
Tako da ako zelite da osjetite i tu car Londona potrudite se da ispred palace
budete bar 15 minuta prije 12 sati da bi zauzeli dobro mjesto sa kojeg mozete
posmatrati ovu zanimljivost.
Palata
Westminster poznatija kao House of Parlament djelo je dva arhitekta. Uredno
planirana i ritmicna kompoziciona cjelina koja gleda na rijeku pripisuje se
Charlesu Barryu ciji rad pripada italijanskom stilu. Goticki detalji koji
pokrivaju cijelu gradjevinu vani i iznutra djelo su Augustusa Pugina,
strastvenog zastupnika goticke arhitekture koji je umro lud. Godine kad je
gradjevina zvanicno otvorena.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |