Zahvaljujući brojnim pozitivnim razvojnim
trendovima turistička delatnost se svrstala među najdinamičnije i
najpropulzivnije privredne grane, sa višestrukim multiplikativnim efektima (u
periodu 1990—2000. god. međunarodni turistički promet povećan je za preko 50%,
dok su ukupni prihodi uvećani za skoro 80%) To turizmu daje snažnu generatorsku
funkciju u širokom spektru delatnosti, koji se sve više uključuje u prioritete
privrednog razvoja brojnih receptivnih zemalja i njihovih pojedinih delova.
Strategijom razvoja turizma u Srbiji utvrđen je selektivni pristup, pri čemu se seoski turizam tretira kao prioritetan u okviru onih vidova turizma koji su vezani za posebna interesovanja (naročito se potencira razvoj eko-turističkih sela na brdsko-planinskim područjima, koja nude zdravu sredinu, ekološku hranu, ugodan ambijent, aktivan odmor u prirodi, etnografske i druge kulturno-istorijske vrednosti).
U dosadašnjem razvoju brdsko-planinskih sela dominantnu, a često i jedinu funkciju privređivanja imala je poljoprivreda (uglavnom stočarstvo i ratarstvo). Brojne druge delatnosti i aktivnosti domicilnog stanovništva, zasnovane na raznovrsnim i vrednim prirodnim i antropogenim lokalnim resursima, uglavnom su ostajale na marginama razvojnih događanja. Među njima je i turistička delatnost koji je važan faktor prosperitetnijeg razvoja ovih sela u Srbiji.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |