Pariska dama, kako u Francuskoj obicavaju nazivati vitku konstrukciju tornja sto ga je sacinio inz. Eiffel bila je otvorena 1889. god. povodom svjetske izlozbe, u medjuvremenu je dakle, vec postala prilicno stara. Uprkos tome Eiffelov toranj nije nista izgubio od svoje ljepote, nije izgubio nista od svog tehnickog znacenja, od svoje snazne simbolike. Naprotiv nikada od svog zavrsetka nisu se posjetioci toliko masovno (2 000 000 godisnje) vozili dizalicama na prostrane platforme celicne konstrukcije kao sto to cine nasih godina. Pariz sebi ljudi ne mogu predstaviti bez Eiffelova tornja.

Prvi pravi prijedlog da se digne toranj u visini od hiljadu stopa (304,80 m ) zamislio je Englez Trevithick. Ali ta zamisao nije bila ostvarena kao ni ideja da se podigne hiljadu stopa visok toranj povodom Svjetske izlozbe 1874. god. u Filadelfiji. Godine 1844. bio je u projektnom uredu Eiffelovu izradjen prvi prednacrt za jedan 300 m visok zeljezni toranj. Postojao je i znatan broj drugih projekata. Stanovnistvo se odusevljavalo, na primjer, sa zamisli jednog suncanog tornja 300 m visokog sa snaznim svjetionikom na vrhukoji bi parisku noc pretvarao u svijetli dan. Jedan od spratova tog tornja bio je zamisljen kao lijeciliste visinskim vazduhom.

Ali za izlozbu odgovorni ministar trgovine odlucio se za Eiffelovu zamisao. Bilo je odluceno da ce se toranj podici na povrsini od 125 m uokrug. Za to su pomno ispitali 107 mogucih mjesta. Izlozbena je komisija je zeljele toranj sagraditi poput mosta preko Seine ali se taj prijedlog razbio na nepodesnom tlu na obalama Seine. Konacno su se odlucili za Marsovu poljanu, koju su ionako bili predvidjeli za izlozbeni prostor.

Nije bilo nikakav slucaj sto je bas 54-godisnji inzenjer i konstruktor Aleksandar Gustav Eiffel dobio nalog da sagradi simbol izlozbe. Vec mnogo prije same gradne svog tornja vazio je kao najznamenitiji specijalist za zeljezne konstrukcije, bio je slavljen kao inzenjer univerzuma i poznat kao utemeljitelj aerodinamike. Na tucete velikih celicnih gradjevina u citavu svijetu bile su izradjene u Eiffelovu uredu. Ali uprkos tome bio je kasnije poznat u prvom redu kao stvaralac po njemu nazvane gradjevine. Govorio je: "Taj toranj ce me na kraju unistiti, kao da nista drugo nisam stvorio".

Aleksandar Gustav Eiffel je rodjen 1832. god. u Dijonu. Njegovi francuski biografi pronasli su da graditelj Eiffelova tornja potice od oca Nijemca po imenu Hans Heinrich Bonickhausen koji je kao mlad covjek napustio svoj rodni kraj Marmagen u Eiffelu i doselio se u Francusku. Taj je emigrant nadopunio svoje ime sjecajuci se rajnske domovine pisuci se sada Eiffel Bonickhausen. Sve do godine 1880. porodica se tako nazivala. Tek Aleksandar Gustav Eiffel prekrstio ja prvobitno ime i nazvao se Eiffel. Godine 1886. pocelo se sa predradnjama za toranj. Za cetiri stupa valjalo je naciniti temelje u velicini od 26 m² koji su na strani Marsova polja preme Seini 14 m, a na drugoj 9 m bili ukopani duboko u zemlju. Dana 30.maja 1887. god., okruglo dvije godine prije otvaranja Svjetske izlozbe bili su radovi na temaljima zavrseni.  

Da bi toranj bio na vrijeme zvrsen trebalo je raditi 10 casova dnevno. Dana 31. marta mogao je Gustav Eiffel istaci trobojnicu. Za pocetak izlozbe sve ja bilo spremno.  

MUZEJ LOUVRE

Luvr (fr. Musée du Louvre) je jedan od najvećih i najpoznatijih muzeja na svetu, nalazi se na obali Sene u Parizu, Francuska.

Izgradnja palate Luvr započeta je 1204. godine, a prerađivan i dograđivan je sve do 1848. Luvr je bio dvor, a krajem 17. veka ga zamenjuje Versaj dok se Luvr pretvara u muzej (1791). Dvorac je nekadašnja rezidencija francuskih kraljeva, a mnogi vladari su ga tokom narednih vekova dograđivali i menjali, naročito za vreme vladavine Luja XIV. Na Luvru je radilo više značajnih arhitekata (Lesko, Di Serso, Lemersje, Le Vo, Pero, Viskonti, Gužon i dr.). Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umetničkih zbirki na svetu. Vrlo bogate muzejske kolekcije podeljene su na 6 odeljaka: egipatski, orijentalni, grčki i rimski antikviteti, slike, skulpture,umetnički predmeti. Sam Luvr ima 3 krila: Rišelje, Viši i Denon.