Ajfelov toranj

Ajfelov toranj projektovan je za Parisku izlozbu odrzanu 1889. godine. Namjera je bila da ta kula bude simbol i glavna atrakcija te izlozbe, kao sto se uvijek za svijetske izlozbe podize po jedna gradjevina koja postaje njihov simbol. Ajfelov toranj izgradjen je od lijepih stubova resetkastog gvozdja i njegova visina iznosi 320 metara.
Na tornju postoje tri platforme do kojih se stize liftovima. Spiralne stepenice vode dalje ka samom vrhu, na kome se nalazi naucna laboratorija. U toj laboratoriji naucnici proucavaju temperaturu, vazdusne struje, oblake, vjetrove i padavine. Na osnovu medjunarodnog sporazumajedna radio-stanica svakodnevno salje u etar signale tacnog vremena.
Ajfelov toranj se vidi gotovo iz svakog kraja Pariza, i kao turisticka atrakcija gotovo je neprevazidjen. On se nalazi u veoma lijepom dijelu grada i dok se posjetilac penje liftom, pred njegovim ocima postepeno se otkriva panorama jednog od najljepsih gradova svijeta.
Toranj je podigao francuski inzinjer Aleksandar Ajfel, graditelj mnodih izvanrednih mostova u drugim dijelovima Francuske i svijeta. On je, na primjer, izgradio jednu opservatoriju sa pokretnom kupolom u gadu Nici, u Francuskoj, a takodje i konstrukciju za Kip slobode na ulazu u njujorsku luku. Ajfel je i pronalazac pokretnih mostova, kao i prvi konstruktor koji je proucavao dejstvo vazdusnih struja na avione, upotrebljavajuci modele aviona u vazdusnom tunelu.

Versaj

    Grad na sjeveru Francuske u blizini Pariza. Znacajan je kao mjesto palate i vrtova Luja XIV. Grad ima i nesto industrije. Sredise palate je mali zamak (1624-1626), izgradjen za Luja XIII i koji je kasnije prosiren.
Glavne konstrukcije pocinju 1661. Luj XIV, i razliciti odsjeci njegove vlade su ga okupirali 1682. Tokom 1680-tih veliko sjeverno i juzno krilo su dodani. Sveobuhvatna duzina zapadnih fasada je oko 580 metara. Prednji dio palate gleda na dugacko dvoriste sa statuama poznatih Francuza. Brojne galerije, saloni i kraljevski apartmani svi raskosno ukraseni zauzimaju unutrasnjost palate. Jedna od najpoznatijih galerija je Galerija ogledala, ciji su zidovi preplavljeni prekrasnim ogledalima.
     Glavni arhitekta dvorca je bio Louise le Van I njegov pomocnik Jules Hardouin-Mansart. Vrtovi su razvijeni u sirokim avenijama popunjenim drvecem, zbunjem I skulpturama. Ima brojnih sumaraka I milja dugackih Grand kanal. Posebno vrijedna paznje je oranzerija, a pored nje isticu se i velicanstvene fontane, snabdjevane vodom, iz sistema dugackih skoro 160 km. Sjeverni dio basta su Grand i Petit Trianon ili kraljevske vile. Petit Trianon je bila omiljeno utociste Marie Antoinette, kraljice Francuske i zene kralja Luja XVI.Palata koja je prerasla u nacionalni muzej 1837, je bila sjediste mnogih istorijskih dogadjaja. 1789 na teniskom terenu, general francuske je dao poznatu zakletvu koja je najavila pocetak francuske revolucije. Za vrijeme francusko-pruskoga rata (1870-1871) njemacki generalstab je bio smjesten u gradu Versaju, i William I je bio imenovan imperatorom njemacke na ceremoniji odrzanoj u palati 18. januara 1871.
Zatim za vrijeme trece republike to je bilo sjediste francuske skupstine do 1879. Nakon prvog svjetskog rata versajski medjunarodni ugovor je potpisan (1919) u dvorani ogledala. Projekti restauracije dvorca su zapoceti poslije drugog svjetskoga rata,a neki dijelovi I Grand Trianon vila su obnovljeni prilikom pripreme za sastanak ministara zapadnih zemalja (koji je odrzan u Versaju 1982).

Louvre

Luvr(Musee du Louvre) u Parizu na obali Sene je jedan od najvecih i najpoznatijih muzeja na svijetu.Izgradnja palate Luvr zapoceta je 1204. godine,a preradjivan  i dogradjivan je sve do 1848. godine.Luvr je bio dvorac,a krajem XVII vijeka ga zamjenjuje Versaj dok se Luvr pretvara u muzej(1791). Dvorac je nekadasnja rezidencija francuskih kraljeva,a mnogi vladari su ga tokom narednih vijekova dogradjivali i mijenjali,narocito za vrijeme vladavine Luji XIV. Na Luvru je radilo vise znacajnih arhitekata(Lesko,Di Serso,Lemersje,Le Vo,Viskonti i drugi). Ovaj muzej sadrzi jednu od najbogatijih umjetnickih zbirki na svijetu. Vrlo bogate muzejske kolekcije podjeljene su na 6 odjeljaka: egipatski, orijentalni, grcki i rimski antikviteti, slike, skulpture, umjetnicki predmeti. Sam Luvr ima 3 krila:Riselje,Vishi i Denon.

Parkovi

Park Bit Šomon. Za vlade Napoleona III, od nekadašnjeg kamenoloma stvoren je ovaj dekor za Komičnu operu, valovit kao neka minijaturna planina. Njegov viseći most i pejzaž imaju svoje odane ljubitelje.

Tiljerijski park. Šetalište u stilu starog režima, koje je bilo svjedok velikih manifestacija u vrijeme Francuske revolucije od 1789. godine. Tu se šetač ne može izgubiti, ali može uživati kako se djeca igraju i potražiti što veličanstvenije perspektive.

Bulonjska šuma, prirodni park na domaku grada, gdje se u praznične dane mogu vidjeti narodne igre, a preko nedjelje i otmjeni šetači i konjanici. U blizini, u Oteju i Lonšanu, nalaze se poznati hipodromi.

Marsovo polje služilo je nekada kao vježbalište za pitomce Vojne akademije i kao zborno mjesto narodnih masa prilikom velikih manifestacija, počev od praznovanja federacije, sve dok početkom XX vijeka nije uređeno kao park, ali je i dalje služilo kao okver za svjetske izložbe od 1867. do 1937. godine.

Park Monso. Od bujnoga dekora iz XVIII vijeka ostala je samo jedna kolonada lažnih ruševina ijedan kineski mostić. U doba Napoleona III izgrađen je unaokolo čitav niz hotela.

NASLOVNA STRANA