HAMBURG
Hamburg (službeno ime: Slobodni i Hanzin grad Hamburg, njem. Freie und Hansestadt Hamburg) drugi je po veličini grad u Saveznoj Republici Njemačkoj i jedna od njenih najmanjih saveznih pokrajina, smješten na samome sjeveru zemlje. Ova sjevernoevropska metropola (središte metropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj) smjestila se na čvorištu puteva sa sjevera prema jugu, odnosno sa zapada ka Istočnoj Europi, na rijeci Elbi i gradskim jezerima Mali i Veliki Alster. U ukupnom poretku svih gradova Hamburg je šesti po veličini u Evropskoj uniji.
Geografija
Hamburg se nalazi na sjeveru Njemačke, na ušću rijeka Alster i Bille u Elbu,
koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utječe u Sjeverno more. Elba
je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a
najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti St. Pauli i Altona.
Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod rijeke Elbe.
Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od
glečera za vrijeme ledenog doba. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u
vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U
međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti brojni nasipi. Sami nasipi još
podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti
bile poplavljene, što je danas rijetko slučaj.U gradu je prije više stotina
godina na Alsteru priroda (uz ljudsku pomoć) podigla branu, koja je u samom
centru grada stvorila dva različito velika, međusobno povezana jezera: Mali
(Unutrašnji) i Veli (Vanjski) Alster. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali
premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u
Europi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.
Današnje granice grada Hamburga postoje tek od 1. aprila 1938, nakon usvajanja
Velikohamburškog zakona od strane nacionalsocijalističke uprave grada. Nakon
Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.
Sjeverno od Elbe Hamburg graniči sa saveznom zemljom Schleswig-Holstein, a južno
od nje sa Donjom Saksonijom. I tri otoka na ušću Elbe, Neuwerk, Scharhörn i
Nigehörn kao i Nacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada
Hamburga.Najviša uzvisina Savezne zemlje Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u
Hamburškim brdima.
Stanovništvo
Grad Hamburg sa okolnim
gradskim područjem broji oko 1,7 miliona stanovnika, koji čine jednu od
prostorno najmanjih saveznih država u Njemačkoj. Pored Nijemaca, u Hamburgu živi
i visok broj građana sa nenjemačkim državljanstvom (oko 14,9% ili 255.070 u
decembru 2004., a po nekim procjenama i gotovo 130.000 njemačkih građana
Hamburga su inozemnog porijekla), iz gotovo svih zemalja svijeta. Najbrojnije
etničke skupine čine stanovnici turskog, poljskog, perzijskog, talijanskog,
španjolskog, portugalskog, afganistanskog i južnoslavenskog porijekla,
uključujući tu i ne malu bosansku koloniju, koja se u Hamburgu nastanila mahom
početkom 1990ih godina, po dolasku iz ratom zahvaćene Bosne i
Hercegovine.Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme
Tridetogodišnjeg rata, u 17. stoljeću važio je kao najveći njemački grad.
Neposredno prije početka Drugog svjetskog rata Hamburg je već imao 1,682 miliona
stanovnika (1939). Najveći broj stanovnika, čak 1,9 miliona, Hamburg je dosegao
1964. godine. Nakon toga počinje suburbaniziranje Hamburga i do 1986. se broj
stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da
je broj narastao na 1.742.846 (stanje: 1. august 2005.) Za slijedećih 20 godina
se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti
ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka metropola.
Starosna struktura:
mlađi od 18 godina: 16,1%
18-60 godina: 60,0%
više od 60 godina: 23,9%
|
|
|
|
|
|