Bosna i Hercegovina, a tim i Republika Srpska kao jedan od dva ravnopravna entiteta, ocjenjena je kao zemlja koja je ostvarila najveći skok u realizaciji tranzicijskih reformi, i time iz postkonfliktne prešla u krug zemalja u tranziciji. Postizanje makroekonomske stabilnosti potvrđeno je od strane Evropske banke za obnovu i razvoj izvještajem za 2004. godinu.

Pozitivnu dinamiku razvoja u Republici Srpskoj ilustruju i makroekonomski pokazatelji.

Inflacija koja je krajem 2000. godine iznosila 16%, od tada je jednocifrena i uglavnom se kreće između 1 – 2%, industrijska proizvodnja je u porastu, a bilježi se i blagi pad nezaposlenosti.

Dotoci direktnih stranih investicija su povećani dvostruko između 2000. te i 2003. godine, dostižući gotovo pet odsto BDP.

Godine 2004, Republika Srpska je primila više stranih investicija nego svih prethodnih godina o čemu svjedoče i sporazumi o strateškom partnerstvu zaključen između Rudnika željezne rude «Ljubija» Prijedor i vodećeg svjetskog proizvođača čelika, britanske kompanije «LNM» kao i sporazum o strateškom partnerstvu zaključen između ruske kompanije «Južuralzoloto» i Rudnika olova i cinka «Sase» Srebrenica.

Republika Srpska je od 2001. godine pokrenula značajne reforme u oblasti poreskog sistema koje su obezbijedile smanjenje poreskog opterećenja na 28,6% što je jedno od najnižih u regionu.

Poreske stope od 10% poreza na dobit i poreza na dohodak građana najniže su u Evropi i izuzetno stimulativne za strana ulaganja. Takođe, potrebno je dodati da ne postoje zakonska ograničenja u iznošenju dobiti.

Veći svobuhvat poreskih obveznika, povećanje budžetskih prihoda i stvaranje stabilnog fiskalnog sistem bile su neophodne pretpostavke za daljnje reforme u oblasti carina i poreza što je trenutno prioritetan zadatak domaćih vlasti. Uvođenje PDV-a, koje se očekuje u toku 2005. godine, jedan je od najzahtjevnijih poduhvata na kojima se aktivno radi.

Ekonomskom politikom za 2005. godinu u Republici Srpskoj, pored nastvaka ekonomskog rasta, definisani su sljedeći prioriteti:

• Ubrzanje procesa privatizacije i restrukturisanja preduzeća
• Stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta uz korišćenje čvrstog budžetskog ograničenja u funkciji smanjenja javne potrošnje i nastavak izmirenja obaveza po osnovu Zakona o izmirenju unutrašnjeg duga
• Investiranje u infrastrukturne projekte i implementacija Programa javnih ulaganja
• Smanjenje deficita tekućeg računa (uvoza – izvoza)
• Reforma u oblasti PIO i zdravstvene zaštite

Stvaranje samostalne i vitalne privrede u Republici Srpskoj, odnosno u BiH, koja će ostvariti konkurentnost i u regionalnom i međunarodnom kontekstu najvažniji je prioritet u narednom srednjeročnom periodu. Stoga, korporativno restrukturiranje, predstavlja dugo odgađane, kompleksne reforme koje se usmjeravaju na ostvarivanje efikasnosti i profitabilnosti domaćih preduzeća je neophodan uslov za značajniji ekonomski rast.

U rješavanju ovih problema prioritetni zadaci u 2005. godini su:

• Restrukturiranje finansijskog tržišta transformacijom uloge PIF-ova i razvojem tržišta kapitala
• Reformisanje direktnih poreza kroz očuvanje fiskalnog suvereniteta Republike Srpske u ovoj oblasti
• Uključivanje javnih finansija lokalnih uprava u jedinstven fiskalni sistem Republike
• Reforma sistema penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja s ciljem uspostavljanja njihove samoodrživosti, a u domenu socijalne politike, usmjeravanja oskudnih sredstava ka onima kojima su najpotrebnija.

Značajne intelektualne kapacitete neophodno je usmjeriti na ubrzanje privatizacije što potencijalnim investitorima može biti od posebnog značaja.

Aktivnosti u Republici Srpskoj su usmjerene ka ubrzanju privatizacije pojednostavljenjem procedura i reformisanjem, kako tržišta hartija od vrijednosti, tako i sadašnjih privatizacionih investicionih fondova koji se usmjeravaju ka tzv. investicionim fondovima.

Među uspješno privatizovanim strateškim preduzećima u kojima je pokrenuta ili uvećana proizvodnja uz pomoć stranih investitora, u Republici Srpskoj potrebno je posebno istaći: «Celeks» Banja Luka, «Vitaminka» Banja Luka, Tvornica glinice «Birač» Zvornik (pokretanjem proizvodnje u ovom preduzeću pokrenuta je i proizvodnja u Rudniku Boksita Milići) i Tvornica keksa i vafla «Mira» Prijedor.

Usvajanje standarda za računovodstvenu regulativu u skladu sa međunarodnim standardima kao i jačanje vanjske revizije predstavlja snažan instrument za povećanje stepena povjerenja među investitorima.

Kao sektore koji, i po ocjeni Svjetske banke i MMF-a, imaju potencijal za budući rast u Republici Srpskoj su: šumarstvo i obradu drveta, prerada rudnog bogatstva, sektor električne energije ili obrada tekstila i kože.

Republika Srpska ima veoma značajne mogućnosti za daljnja ulaganja u razvoj poljoprivrede i turizma.

Osnovne mjere za oživljavanje privrede Republike Srpske sastoje se u ostvarivanju Programa javnih ulaganja Republike Srpske koji proizilazi iz Razvojne strategije BiH, dijela koji se odnosi na Republiku Srpsku i pored već spomenutog ubrzanja privatizacije podrazumijeva i restrukturiranje preduzeća.

Da bi napori na restruktuiranju preduzeća bili uspješni usvojena je politika budžetskih ograničenja kroz smanjenja subvencija i zaostalih neizmirenih obaveza te pokrenuti procesi stečaja za neodržive kompanije, a u toku je reforma registracije preduzeća.

Poboljšanju poslovne i investicione klime doprinosi i realizacija najznačajnijijeg projekta za Republiku Srpsku, u ovom trenutku, a to je izgradnja autoputa Banja Luka – Gradiška iz sopstvenih i kreditnih sredstava u vrijednosti od 300 miliona KM.

U toku 2004. godine, otpočela je gradnja prve dionice autom-puta Banja Luka – Gradiška što će značajno podići ukupan nivo privrednih aktivnosti, kao i projekat gradnje brze autoceste Banja Luka – Doboj u vrijednosti od 150 miliona KM, na bazi koncesije.

Vlada Republike Srpske je, nedavno, potpisala i Ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na srednjem toku rijeke Vrbas u vrijednosti od 350 miliona konvertibilnih maraka.

Primjer nekoliko navedenih projekata ilustruje sliku Republike Srpske kao poželjni investicioni ambijenta.