Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smješteni u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llivia u francuskim Pirenejima.
Španjolska graniči na sjeveru s Francuskom i Andorom, s Portugalom na zapadnu te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Maroko. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km.
Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad sa 3.155.359 stanovnika (Madridska županija 5,964,143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza, Malaga.
Zemljopis
[Položaj]
Španjolska se nalazi u umjerenoj zoni, između 43°47'24" sjeverne i 36°00'40" južne geografske širine, i između 7°00'29" istočne i 5°36'40" zapadne geografske dužine.
Reljef
Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta (građena od pretkambrijskog i paleozojskog kristaličnog kamenja i starih kamenaca), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastiliju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pireneji (Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva, koji se pružaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; središnji dio čini Sierra Nevada s najvišim vrhom Španjolske (Mulhacu, 3481 m). Između južnog ruba Mesete odnosno Sierra Morene i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonska depresija uz rijeku Guadalquivir. Na sjeveroistočnom rubu Mesete pruža se Ibersko gorje, građeno od krednih i jurskih naslaga, a između Iberskog gorja, Pirineja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdižu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u tercijaru. Obala je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske sa mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika.
Klima]
Španjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednačen reljef utječe na veliku klimatsku raznolikost. Često se za klimu Španjolske kaže da je sredozemna (mediteranska). Međutim, to je samo donekle točno jer samo priobalno područje istoka, jugoistoka i juga Španjolske ima sredozemnu klimu. Po zemljopisnoj širini najveći dio Španjolske bi trebao imati sredozemnu klimu, ali neke druge prirodne karakteristike stvaraju drugačije uvjete. Na izmjene klime primarno utječe visoki reljef, odnosno viša nadmorska visina, pa dolazi i do vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to, planine se uglavnom izdižu uz rub države, odnosno poluotoka, pa su značajna prepreka širenju klimatskih utjecaja sa okolnih prostora. Zbog toga središnji dio Španjolske - visoravan Meseta, ima znatno drugačiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj širini tog prostora, odnosno u značajnoj mjeri je kontinentalna. Na istoku i jugu Španjolske gdje prevladava sredozemna klima (često se navodi i kao suptropska) srednje mjesečne temperature tijekom godine kreću se od 13°C do 25°C, a prosječno padne od 350 - 500 mm padalina. Za ovo područje karakteristično je dugo, toplo,
suho i
sunčano ljeto, kada maksimalne temperature dostignu i 48°C. Sredozemna obala
Španjolske ima najveći broj sunčanih sati u Europi. Na svim obalama zime su
ugodne, a na jugu i tople. Sjeverozapad Španjolske, odnosno atlantska obala,
koja izlazi i na Biskajski zaljev, ima svježiju klimu, pa se temperature kreću
od 8-20°C. Sa Biskajskog zaljeva prema poluotoku kreću se vlažne mase, te na
planinskim padinama padne najviše padalina, odnosno na ovom prostoru 900-2000
mm. Zbog blage oceanske klime i dosta padalina, čitavo područje je pod relativno
bujnom i zelenom vegetacijom, pa se ova regija često naziva i Zelena obala
(Costa Verde). Unutrašnju Španjolsku, sa kontinentalnom klimom karakterizira
srednje mjesečne temperature od 3-23°C, mada tokom zime temperature često budu
ispod ništice. U ovoj regiji prosječno godišnje padne ispod 500mm padalina, a na
nekim sektorima i ispod 300. Istočni obod ove regije poprima neke karakteristike
mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub približava oceanskoj.Hidrografija
Može se reći da osnovu hidrografske mreže Španjolske čini pet rijeka:
· Guadalquivir
· Guadiana
· Tajo
· Duero
· Ebro
Rijeke na sjeverozapadu Španjolske imaju više vode, kraći tok, relativno veliki pad, a njihova estuarska ili rijaska ušća pogoduju razvoju vodenog prometa. Rijeke koje se spuštaju sa visokih planina (Pirineja, Betijskih kordiljera, Kasteljanskog gorja i dr.) imaju velike padove i značajan hidroenergetski potencijal. U vapnenjačkim terenima rijeke su najčešće formirale kanjone, a tu su i vodopadi i brzaci.
Pitka voda
Većinu pitke vode dobivaju iz akumulacionih jezera. Najveći dio rijeka zauzdan je za vrijeme vladavine Francisca Franca koja je jedna od rijetkih stvari po kojoj je pamčen po dobru u kolektivnoj memoriji španjolskog naroda. Dobrobiti od umjetnih jezera su nesagledive za zemlju poput Španjolske, koja se uslijed klimatski promjena pretvara u pustinjsku zemlju. Osim pitke vode tu je i korist od dobivanja električne energije, turizma, stvaranja novih ekoloških sistema itd.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2007. 40,448,191 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 88 stanovnik/km2.
Buran povijesni razvoj utjecao je na karakteristike i raznolikost stanovništva. Španjolci čine oko 73% ukupne populacije, Katalonci 16,5%, Galjegi (Galicija) 8%, Baski 2,3%, ostali 0,2%. Španjolska je jedna od najizrazitijih katoličkih zemalja pa je logično što je 97% stanovništva katoličke vjere, dok je 0,4% protestanata i 2,6% ostalih. I Španjolska se sve brže urbanizir, pa danas oko 80% stanovništva živi u gradovima. U starosnoj dobi 0-19 godina je 33% populacije, u dobi 20-59 godina je 50%, a starijih od 60 godina ima 17%. Očigledno je i da španjolska populacija postaje sve starija, a na to utječe i niski prirodni prirast, koji iznosi svega 1 promil (stopa nataliteta je 10 promila, a mortaliteta 9 promila).
Sociološke karakteristike [uredi]
Španjolci su izrazito otvoreni i dobronamjerni prema takvima.
Imaju ogromnu ljubav prema domovini i kao takvi imaju neobično razvijenu svijest prema zagađenju svake vrste. Tako je u stanovništvu svakog dana sve više prisutna svijest o klimatskim promjenama koje se dešavaju na teritoriju na kojem obitavaju i u bližoj okolici.
