Prapovijesna nalazišta se mogu naci na više mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata. U starom vijeku, Grci su u juznoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grcku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etrušcani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeca vladalo najvecim dijelom Europe.

Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-drzavice ili podrucja pod tudjinskom vlašcu do 17. marta 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udruzio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridruzio tek 20. septembra 1870., što je konacni datum ujedinjenja Italije.

Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemacke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. juna 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puc iz decembra 1970. godine

Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnicki dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijecu ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeca (predsjednik vlade).

Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaze predsjednika vlade, koji predlaze ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik). Vijece ministara (koje obicno cine parlamentarni zastupnici) mora zadrzati povjerenje (Fiducia) oba doma.

Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opce izbore, a koristi se miješani vecinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta rasporedjuje se proporcionalno. Zastupnicki dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrzi i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane dozivotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti vecina u oba doma.

Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlucuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.

Italija je jezicno i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politicki vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoci stanovništva (196 stanovnika po cetvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveca je njemacka manjina u Juznom Tirolu (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

Ostale manjine s djelomicno sluzbenim jezicima su francuska manjina u regiji Valle d'Aosta; sardski na Sardiniji); ladin u Dolomitima; furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici. Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su hrvatski u tri sela u regiji Molise; okcitanski u juznim dolinama Piemontea; katalonski u gradu Alghero na Sardiniji; albanski u selima regije Calabria i na Siciliji; stari grcki dijalekti u selima regije Calabria.

<<nazad