KULTURA I DEMOGRAFIJA
Island su
u početku naselili ljudi skandinavskog porijekla, koje su slijedili Kelti
sa sjevernih obala britanskog ostrva. Moderna islandska kultura se razvila
kao miks skandinavskog i keltskog uticaja. Prvi Islanđani su spajali
literaturu i umjetnost i pravili sage, mitske priče koje su poznate širom
svijeta. Islanđani su posebno ponosni na svoje vikinško nasljeđe i
jezik, koji se i danas govori. Islanđani vole da se hvale svojim
Nacionalnim muzejem, simfonijskim orkestrom, operom, baletom i pozorištem.
Na Islandu, a u Rejkjaviku posebno, često se organizuju manifestacije
kulturnog sadržaja, na kojima učestvuju kako domaći, tako i strani
umjetnici.
Muzej Asmundur Sveinsson Glavna biblioteka u Rejkjaviku spomenik Leifuru Eriksonu u Rejkjaviku
Po podacima iz jula 2005. godine, na Islandu živi 296 737 ljudi, od toga u Rejkjaviku 115 420 ljudi. Zvanični jezik je islandski, i to je jezik koji se od nastanka jako malo promijenio. To je u osnovi jezik kojim su se služili norveški i vikinški osvajači. Islandski jezik ima dva karakteristična slova, Þ/þ i Ð/ð, koji potiču iz starog engleskog jezika. Takođe, u znatnoj upotrebi su i danski, njemački iengleski jezik. Jako je interesantna islandska tradicija vezana na prezimena. Islanđani svoja prezimena deriviraju iz očevog imena, pa zato mnogo ljudi na Islandu ima istaimena. Na primjer, ako se čovjek zove Magnus, sin će mu se prezivati Magnusson, a kćerka Magnussdottir( kćerka od Magnusa). Jedini način da se zadrži prezime u porodici je da porodica odluči da sinovima daje isto ime s koljena na koljeno. Na islandu žene zadržavaju svoja prezimena i kada ulaze u brak.Prosječni životni vijek na Islandu je jako velik, muškarci prosječno žive 78,13 godina, a žene 82,34.
