Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. vijeku.
Poljsko zlatno doba je 16. vijek kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.
Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokratija.
Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a pridružila se Europskoj Uniji 1. maja 2004.
Vlada
Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
Političke podjele
Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):
Velikopoljsko (Wielkopolskie)
Kujavsko-pomeransko (Kujawsko-Pomorskie)
Malopoljsko (Małopolskie)
Lodzko (Łódzkie)
Donjošlesko (Dolnośląskie)
Lublinsko (Lubelskie)
Lubuško (Lubuskie)
Mazovjecko (Mazowieckie)
Opoljsko (Opolskie)
Podkarpatsko (Podkarpackie)
Podlasko (Podlaskie)
Pomeransko (Pomorskie)
Svjetokžiško (Świętokrzyskie)
Šlesko (Śląskie)
Varminsko-mazursko (Warmińsko-Mazurskie)
Zapadnopomeransko (Zachodniopomorskie)
|
|
|
|
|
|