Oscar Wilde (1854.-1900.)
Oscar Wilde rođen je 16. listopada 1854. godine u Dublinu u Irskoj, dvije godine nakon starijeg brata Wiliama. Pohađao je "Trinity College" u Dublinu od 1871. - 1874. godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u Oxfordu koji je počeo pohađati 1875. godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom 1875 i 1876. godine Oscar objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u London gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u Ameriku. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u Parizu. 1884. godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman "Slika Doriana Graya". U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijediti. 1895. godine osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog ponašanja". Poslje povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od sviju umire 30. studenog 1900. godine.George Bernard Shaw (1856.-1950.)
George Bernard Shaw (Dublin, 26. srpnja 1856. - Ayot St. Lawrence, 2. studenog 1950.), britansko-irski dramatičar, pisac brojnih duhovitih komada.
U Dublinu je učio za trgovačkog pomoćnika, a 1876. seli se u London. Bavio se i muzičkom i kazališnom kritikom, a 1925. je dobio Nobelovu nagradu. "Pygmalion", ljubavno-lingvistička priča o profesoru Higginsu i Elizi Doolitle, vjerojatno je najpoznatiji komad G.B.Shawa, ali osim ove urnebesne komedije, pisao je i građanske drame u ibsenovskom duhu oštro kritizirajući lažni moral. Majstor jezičnog obrta i paradoksa
James Joyce (1882.-1941.)
James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik.Jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela "Dablinci" iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom "Portret umjetnika u njegovim mladim danima" koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks objavljen 1922, vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Finnegan's Wake iz 1939.
Samuel Beckett (1906.-1989.)
Samuel Beckett, (Dublin, 13. travnja 1906. - Pariz, 22. prosinca 1989.), dramatičar i romanopisac irskog podrijetla. Od 1938. godine živi u Parizu te nakon rata počinje i pisati na francuskom.Prijateljevao je s Jamesom Joyceom, kojemu je bio i osobni tajnik. 1969. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Beckett je jedan od glavnih predstavnika teatra apsurda
Brendan Behan (1923.-1964.)
Brendan Francis Behan ( Dublin, Irska, 9. veljače 1923. - Dublin, Irska 20. ožujka 1964. ), irski književnik, pjesnik, novelist, dramski pisac, novinar, IRA-in aktivist.Brendan Francis Behan je rođen u siromašnom dijelu Dublina, no unatoč okruženju u kojemu je odrastao nije ostao nepismen, a jednom dijelom vlastitu naobrazbu duguje vlastitim roditeljima koji su se trudili da mu omoguće više, iako su bili slabijeg imovinskog stanja. No, unatoč svojim financijskim nemogućnostima bili su veoma ugledna obitelj. – Brendan je poprimio čvrst katolički duh od svoje majke Kathleen.
Proslava Dana svetog Patrika u Chicagu, povodom čega je rijeka pobojana u zelenoDan Svetog Patrika (eng. St. Patrick's Day) je svetkovina u čast sv. Patrika, stara više od tisuću godina. Slavi se 17. marta, najviše u Irskoj.Na Dan sv. Patrika, koji je tijekom korizme, irske obitelji tradicionalno idu u crkvu ujutro i slave popodne. Korizmeni post se prekida na dan, i ljudi plešu, piju i jedu tradicionalna irska jela pripravljena od slanine i kupusa. Tradicionalno su list djeteline i zelena boja simboli ovog dan.
U modernoj Irskoj, Dan svetog Patrika se tradicionalno smatrao religioznom svetkovinom. Sve do 1970., irski zakoni su zabranjivali ugostiteljskim objektima, da rade na taj dan.
Početkom 1995., irska vlada započinje kampanju da se Dan svetog Patrika iskoristi kao reklama za turizam i promociju Irske. Festival za Dan svetog Patrika u Dublinu posjeti preko milijun ljudi.