VODE
Budući da je Europa kontinent male površine te razvedenih obala i raznolikog reljefa, rijeke su uglavnom kraće. Ravnomjerni raspored i dovoljna količina padalina osiguravaju većini tekućica dovoljno vode od izvora do ušća.
Većini rijeka se puni kišama, pa kažemo da imaju kišni riječni režim. To posebno vrijedi za rijeke u zapadnoj i južnoj Europi. Vodostaj tih rijeka je tijekom godine ujednačen (posebno u zapadnoj Europi), a pogodne su za plovidbu. Primjer je Temza.
Vodostaj rijeka sa snježnim riječnim režimom ponajviše ovisi o kopnjenju snijega. Vodostaj im je zato najviši u kasno proljeće i početkom ljeta. Primjer su rijeke koje izviru u Alpama.
Većina rijeka ima mješoviti kišni režim koji je kombinacija kišnog i snježnog. Te rijeke imaju dva maksimuma vodostaja (u doba najvećih kiša i kopnjenja snijega). Primjer je Rajna čiji su maksimumi u kasno proljeće i jesen.
Rijeke koristimo za plovidbu (npr. Rajna i Dunav), vodoopskrbu kućanstva i industrije, proizvodnju električne energije (npr. u Alpama) i natapanje obradivih površina na sušnjim područjima. Osim toga, koristimo ih za ribolov (npr. Volga), turizam i rekreaciju te splavarenje drveta (na Skandinavskom poluotoku). Brojne europske rijeke povezane su plovnim kanalima što povećava dužinu plovnih puteva. Primjeri su za to kanali Rajna - Majna - Dunav i Mitteland u Njemačkoj te kanal Volga - Don u Rusiji. Mnoge rijeke onečišćene su otpadnim vodama iz industrije, kućanstava i poljoprivrednih površina.
Europske rijeke pripadaju jednom od pet glavnih sljevova. Manje rijeke utječu u veće, a ove se ulijevaju u neko more, ocean ili jezero, tj. pripadaju jednom od sljevova. Granice između sljevova ili razvodnice uglavnom prolaze vrhovima planina.
Površinom je najveći atlanski slijev. On obuhvaća sljevove Sjevernog, Baltičkog, Norveškog i Sjevernog ledenog mora. Mnoge rijeke u tom slijevu imaju ušća u obliku estuarija. Zahvaljujući ujednačenom vodostaju i ušćima vrlo pogodnim za smještaj morsko-riječnih luka te visokoj gospodarskoj razvijenosti zaleđa, ovdje se nalaze najveća europska luka Rotterdam te nekoliko velikih, npr. London i Hamburg. Najvažnije rijeke su Rajna, Laba (Elba), Temza, Sena, Loire i Tejo. Baltičkom slijevu pripadaju Odra, Visla i Zapadna Dvina (Daugava) te mnoge manje rijeke. Rijeke u slijevu Norveškog mora uglavnom su kratke i nepovoljne za plovidbu, ali zbog obilja vode i prirodnog pada povoljne su za gradnju hidroelektrana. Rijeke u slijevu Sjevernog ledenog mora su velik dio godine zamrznute. Najvažnije su Pečora i Sjeverna Dvina.
Rijeke sredozemnog sliva uglavnom su kratke i siromašne vodom. Brojne manje rijeke nemaju stalni tok jer su popnrnice ili ljeti presuše. Veće su rijeke Po, Rona i Ebro. U Hrvatskoj se ističe Neretva.
Crnomorskom slijevu pripadaju Dnjepar, Dnjestar, Don i Dunav, druga najduža rijeka Europe. Prometna važnost Dunava porasla je povezivanjem s Majnom i Rajnom. Ušće Dunava u Crno more je u obliku Delte te je nepogodno za gradnju luke. Tom slijevu pripadaju i rijeke Sava i Drava.
Slijev Kaspijskog jezera je zatvoren tip slijeva. Važnije rijeke su Volga i Ural. Volga je najveća europska rijeka po dužini, količini vode, veličini proječja i delti. Na Volgi su sagrađene brojne hidroelektrane.
|
|
|
|
|
|