ADRESE INSEKATA
Zbog svojih malih dimenzija,insekti mogu da žive u najrazličitijim uslovima.Lako podnose loše životno okruženje i naseljavaju sve dijelove planete.Pod zemljom,u vodi,u vazduhu i na svakom kontinentu postoje insekti-smatra se da bi insekti bili jedina grupa životinja koja bi sigurno pređivjela kataklizmu na Zemlji.Oni ne žive dugo,ali se brzo razmnožavaju,tako da su njihove populacije vrlo brojne.Neke vrste insekata kao što je vilin konjic,žive kao usamljenici,ali su mnogi insekti međusobno organizovani. Kako bi lakše preživjeli,ovi insekti žive u zajednicama.Insekti kao što su pčele,mravi,ose i termiti,prave kolonije u kojima svi zajednički doprinose ukupnom razvoju.
KOMUNIKACIJA U GRADOVIMA
Mnogi insekti posjeduju naročite organe za opažanje.Njihova čula se mnogo razlikuju od onih koja imaju ljudi i drugi sisari.Muva posjeduje oko sastavljeno od mnogo fotodetektora i način na koji vidi se sastoji iz više slika.Pčele i neke ose mogu da opažaju ne samo običnu svjetlost,već i UV zračenje,kao i polarizovanu svjetlost.Insekti koji se hrane krvlju primjećuju i toplotno zračenje kakvo postoji kod otvorenih krvavih rana.Insekti osjećaju miris i čuju zvuk,a zbog njihovih neobičnih čula,postoji više načina kojima komuniciraju.Neke vrste moljaca imaju antene koje mogu da osjete hemijske supstance iz ogromne daljine.Ženke emituju feromone,koje mužjaci primjete čak i ako su kilometrima udaljeni.Insekti čuju zvuk u uskoj oblasti frekvencija,ali uglavnom u onoj u kojoj mogu da ga proizvedu,dok se pojedini noćni leptiri sporazumjevaju pomoću ultrazvuka.Sve u svemu,insekti se mogu uzajamno dozivati sa ogromnih udaljenosti pomoću mirisa,zvuka i svjetla.Neke pčele su razvile i takozvanu simboličku komunikaciju pomoću plesnog jezika.Pčele izviđači se vraćaju u košnicu i naročitim plesom obavještavaju šta se napolju dešava.Ugao pod kojim igraju obavještava o hrani ili opasnosti i blizini.Zahvaljujući svemu tome,pojedini insekti mogu da se organizuju u velikim grupama i naprave gradove.
NASTANAK GRADOVA
Postoje razni oblici gradova insekata.Oplođena kraljica,odnosno majka jednog grada,izabere neko pogodno mjesto i izleže larve iz kojih izrastu njeni podanici,koji potom podignu grad,mravinjak ili osinjak.Pošto su prilično nezaštićene dok se oni ne razviju iz larvi ,većina kraljica nastrada od raznih neprijatelja.Ali neke uspiju u svojoj namjeri i tako nastanu kolonije.Insekti koji se ovako organizuju su socijalne kolonije.Ako među podanicima postoji podjela posla,ove kolonije se nazivaju semisocijalne.Ali ako svi pripadnici kolonije potiču od jedne kraljice i svi su međusobno rođaci,takve kolonije se zovu eusocijalne.One su najčešći način na koji nastaju gradovi insekata.U nekim gradovima ne samo da postoji podjela rada već se insekti u njima razlikuju i tjelesno.Pripadnici aristokratije su krupniji,a obični radnici su manji.Biolozi kažu da su takve kolonije visoko eusocijalne.
POSLOVI KRALJICE I NJENIH PODANIKA
U jednom mravinjaku zaduženja su strogo podjeljena.Kraljica je najkrupnija među mravima i njen posao je da polaže jaja iz kojih nastaju larve.Mravi radnici su ženke bez krila koje su sterilne i ne mogu da proizvode jaja.One sakupljaju hranu i nose je kroz tunele do odaja sa larvama koje hrane.Iz njih nastaju nove generacije radnika koje služe kraljicu.Mužjaka ima malo u ovoj zajednici.Oni ne spadaju u radnike i njihova je jedina uloga da oplođuju kraljicu.Jedna kraljica obično živi i do 15 godina.Povremeno se iz jaja izlegu ne samo mravi radnici,već i novi mužjaci i nove kraljice sa krilima.One mogu da preotmu vlast kraljici,ali češće odlaze iz mravinjaka i prave neki svoj novi grad.Kod pčela u košnici takođe postoji kraljica.Ona se naziva matica,ženke radnici su poznate kao radilice,dok se mužjaci zovu trutovi.Za razliku od mrava,pčele mogu da lete i sakupljaju polen sa cvijeća od kojeg u košnicama proizvode med.On se pravi kako bi se hranili mladunci.Inače kod pčela ponekad dolazi do revolucije kad obična pčela preuzme vlast i počne da leže jaja.