MRTVA TRKA-UNIŠTAVANJE INSEKATA
Insektoubice,odnosno insekticidi,su hemijska otrovna jedinjenja koja se koriste prevashodno protiv štetnih insekata,mada često nastaju i oni drugi.U sastav insekticida obično se otrovnim supstancama dodaje neki nosač,najčešće talk,kaolin,voda.U njihov sastav ulaze i tzv.pomoćne materije,koje obezbjeđuju kvašenje,trajanje i lebdenje.Generalno,primjena insekticida je štetna,jer narušava biološku ravnotežu,naročito kada su u pitanju manje selektivni,jer pored štetočina uništavaju i korisne koji kao i svako biće u prirodi imaju svoje opravdano mjesto.Ipak ako se pravilno,što će reći umjereno koriste,teže posljedice se mogu izbjeći.Važno je zato pažljivo proučiti uputstvo za upotrebu i doslovce ga pratiti.
KAKO JE POČELO
U prvoj polovini prošlog vijeka,u jednoj američkoj laboratoriji sintetizovan je DDT (dihlor-difenil-trihloretan) za koji se tvrdilo da predstavlja konačno rješenje insektskog pitanja:"Gotovo je sa napastima", prenosile su svjetske novinske agencije sa posebnim osvrtom na bezbjednost po zdravlje ljudi.Kada se DDT pojavio,naime,neki od naučnika su ga bukvalno jeli da bi tako pokazali kako nije po ljude štetan. Par decenija kasnije pokazalo se da i nije (više) tako efikasan kao na početku primjene:tokom godina,naime,primjećene su nove forme poznatih vrsta insekata koje su na njega otporne.Da sve bude još gore dokazano je da se u prirodi ne razgrađuje i da se trajno zadržava u koštanom tkivu,kako životinja,tako i ljudi.Na kraju,dokazano je da je jedan od uzročnika pojave kancera,opet kako kod životinja,tako i kod ljudi.Upotreba ovog insekticida je u mnogim zemljama zabranjena.Danas se DDT primjenjuje samo u ekstremnim slučajevima u zemljama gdje je malarija uobičajena pojava,a na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije-u centralnoj Africi,ljudi od ove bolesti umiru više nego od raka,tako da je DDT prihvaćen i odobren kao manje zlo.U poljoprivredi,međutim,upotreba ovog otrova i dalje je zabranjena,a naučnici se još spore oko procjene štete koju je DDT načinio generacijama ljudi.
MAJKA PRIRODA
Upotreba hemijskih agenasa u borbi protiv insekata dovela je do značajnog poremećaja ravnoteže u biljnom i životinjskom svijetu,pa je u borbi protiv insekata sve veći oslonac na prirodne insekticide. Tu spada i buhač(kaloper ili divlji pelin) koji je idealan insekticid,jer nije mnogo otrovan,brzo se razgrađuje,ne taloži se u organizmu i ne stvara otpornost kod insekata.Upotreba buhača u insekticidnim preparatima datira još iz Persije,negdje oko 400 godina prije nove ere.Interesantna je legenda o otkriću insekticidnog dejstva buhača.Navodno,djevojka je ubrala buket cvijeća buhača da ukrasi sobu. Kada je cvijeće uvelo,ona ga je bacila u vrt,a nekoliko dana kasnije našla je oko bačenog cvijeća mnoštvo uginulih insekata.Ona je povezala smrt insekata sa insekticidnim svojstvima cvjetova i započela sa pravljenjem prainsekticida...Različiti preparati na bazi buhača poznati pod imenom piretrini ili prirodni piretroidi u upotrebi su više od 160 godina,uspješno suzbijaju insekte,dok za toplokrvna bića nisu opasni. Zbog svojih pozitivnih osobina,piretrini su poslužili naučnicima kao osnova za stvaranje vještačkih insekticida sličnih osobina.Takođe,danas se sve više teži biološkim mjerema borbe. U mnogim zemljama, onima u kojima je očuvanje prirode prioritet,postoje fabrike za uzgajanje insekata,predatora određenih štetočina.Tako se,recimo,bubamara već proslavila u borbi protiv lisnih vaši.S druge strane,poznato je da su neke druge životinjske vrste najbolji insekticidi.Kada je u periodu od 1968. do 1971. Kina objavila rat vrapcima zato što su kljucali svježe posejano sjeme i tako osiromašivali žetvu,broj skakavaca u ovoj zemlji naglo se povećao i poljoprivredi nanio još veću štetu.
ŠTETA VEĆA OD KORISTI
INVAZIJE
Događa se,s vremena na vrijeme,da se neka vrsta insekata naglo razmnoži,prosto preplavi neku teritoriju i uništi sve biljke na njoj.Ta pojava se naziva invazija ili najezda.U istoriji su zabilježene mnoge najezde,a najčešće je riječ o skakavcima.Zanimljivo je da u stvari niko ne zna zašto se to događa.Opšte obrazloženje je da su se stekli uslovi za naglo razmnožavanje neke vrste,razvijani su razni modeli ali bezuspješno:koliko god da su ti modeli bili logični i naučno potkovani,skakavci za njih nisu marili,već tjerali po svome.Tako da su skakavci u ekspanziji,saznaje tek kad preplave polja,a sama invazija traje kratko-od podizanja roja skakavaca,koji može da bude toliko veliki da zamrači nebo,do njegovog nestanka prođe svega nekoliko dana,prekratko za bilo kakvu reakciju,ali dovoljno je da ne preostane niti jedna biljka.Poslije najezde skakavaca slijede gladne godine,seobe stanovništva i humanitarne akcije.
OTPORNOST
Neki insekti su zapanjujuće sposobni da se održe u životu.Jedan od primjera je bubašvaba.Ona može da izdrži bez hrane i po mjesec dana(a pri tome nije probirljiva-jede bilo kakav otpad prirodnog porijekla,pa čak i lijepak sa poštanske marke ili otpale ljudske ili životinjske dlake).Takođe,bez vazduha može da izdrži oko 45 minuta.Poznata je priča da će bubašvabe naslijediti planetu ukoliko se čovječanstvo uništi nuklearnim ratom-dokazano je,naime,da je njena otpornost na radioaktivno zračenje šest do petnaest puta veća nego kod ljudi.Međutim,postoje insekti,kao na primjer voćna mušica,čija je otpornost na radijaciju još veća.
 |
 |
 |
 |
 |
 |