SRCE I
KRVNI SUDOVI

 

Srce je mišić. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smijeru. Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost(endokard).

U funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrijum). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.

Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.

Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljuskog života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100 000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.

 

Vene, u biologiji, je krvni sud koji vraća krv iz mikrovaskulature srcu. Vene sačinjavaju dio cirkulatornog sistema. Sudovi koji odvode krv iz srca se zovu arterije.

Donja šuplja vena nastaje spajanjem desne i lijeve zajedničke ilijačne vene (vena iliaca communis), a svaka zajednička ilijačna vena nastaje spajanjem vanjske ilijačne vene (vena iliaca externa) i unutrašnje ilijačne vene (vena iliaca interna) koje skupljaju krv iz nogu i karlice. Vanjska ilijačna vena nastavlja tok bedrene vene (vena femoralis), a bedrena vena tok zakoljenske vene (vena poplitea). Do nivoa zakoljenske arterije svaku arteriju prate dvije vene, dok veće arterije udova prati samo po jedna vena. Vene udova možemo podijeliti u dvije grupe.

  1. duboke vene smještene u mišićnom sloju,
  2. površinske vene smještene izravno pod kožom.

Vene ulaze u desnu predkomoru.

Zakoljenska vena skuplja krv iz dubokih vena potkoljenice. Krv iz površinskih vena skuplja se u maloj skrivenoj veni (vena saphena parva) koja se ulijeva u zakoljensku venu, i velikoj skrivenoj veni (vena saphena magna) koja se ulijeva u bedrenu venu. Pritoke donje šuplje vene dijelimo u parijetalne pritoke što krv dovode iz zida trbušne šupljine i u visceralne pritoke koji dolaze od nekih organa trbušne šupljine. U donju šuplju venu ulijevaju se i jetrene vene (venae hepaticae) koje dovode krv koju jetra prima od vlastite arterije i od vene vratarice (vena portae). Vena vratarica čini funkcionalni krvotok jetre, tj. dovodi u jetru krv iz sistema za varenje i slezene.

One se ulijevaju u duboke vene nadlaktice ili pazušne šupljine. Uz njih je još važna i vena mediana antebrachii. U laktu cefalička vena daje poprečnu spojnu granu za venu beziliku, a to je vena mediana cubiti. U području lakta nalazi se i najvažnija među spojnim granama površinskog i dubokog venskog sustava. To je vena mediana cubiti profunda. U gornju šuplju venu ulijeva se i neparna vena (vena azygos) koja povezuje sustav gornje i donje šuplje vene.

Gornja šuplja vena nastaje spajanjem desne i lijeve brahiocefalične vene (vena brachiocephalica). Brahiocefalične vene (dextra i sinistra) nastaju spajanjem unutrašnje vratne vene (vena jugularis interna) i potključne vene (vena subclavia). Unutrašnja vratna vena skuplja vensku krv glave i vrata. Potključna vena skuplja vensku krv iz ruke i dijela glave i vrata. U potključnu venu nastavlja se pazušna vena (vena axillaris) koja skuplja krv iz dubokih i površinskih vena ruke. Dvije glavne površinske vene ruke su

  1. vena cephalica i
  2. vena basilica

 Neparna vena počinje na desnoj strani tijela kao vena lumbalis ascendens koja je anastomozama povezana sa zajedničkom ilijačnom venom. Najznačajniji pritok neparne vene je vena hemiazygos koja počinje na lijevoj strani tijela jednako kao neparna vena na desnoj strani. Obje šuplje vene ulijevaju se u desnu pretkomoru i tu završava veliki krvotok.

 

 

Arterije, u biologiji, je krvni sud kojim putuje krv iz srca ka mikrovaskulaturi. Arterije sačinjavaju dio cirkulatornog sistema. Sudovi koji dovode krv u srce se zovu vene.

Aorta je najveća arterija. Dijeli se na manje ogranke:

Prema smještaju silaznu aortu dijelimo u:

Iz luka aorte izlaze: truncus brachiocephalicus, lijeva zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis sinistra) i lijeva potključna arterija (arteria subclavia sinistra). Lijeva zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio lijeve polovine glave i vrata, a lijeva potključna arterija vodi krv u lijevu ruku i manji dio lijeve polovine glave i vrata.

Truncus brachiocephalicus se dijeli u dvije grane:

Sve arterije zavrsavaju kapilarima.

Desna zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio desne polovine glave i vrata, a desna potključna arterija vodi krv u desnu ruku i manji dio desne polovine glave i vrata. Lijeva i desna zajednička karotidna arterija dijele su u vanjsku karotidnu arteriju (arteria carotis externa) i unutrašnju karotidnu arteriju (arteria carotis interna).

Potključna arterija nastavlja se u pazušnu arteriju (arteria axillaris), pazušna u nadlaktičnu arteriju (arteria brachialis). Nadlaktična arterija se konačno dijeli u palčanu arteriju (arteria radialis) , lakatnu arteriju (arteria ulnaris). Prsna aorta daje ogranke za organe prsne šupljine, i to: visceralne ogranke (za organe) i tzv. parijetalne ogranke (za stijenku prsnog koša). Od trbušne aorte također odlaze parijetalni i visceralni ogranci ali za organe trbušne šupljine. Aorta descendens se na kraju dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijačnu arteriju (arteria iliaca communis). Zajednička ilijačna arterija dijeli se u dvije grane: vanjsku ilijačnu arteriju (arteria iliaca externa unutrašnju ilijačnu arteriju (arteria iliaca interna) koje napaja krvlju zdjelicu i noge.

Vanjska ilijačna arterija nastavlja se u bedrenu arteriju (arteria femoralis), a bedrena u zakoljensku arteriju (arteria poplitea). Zakoljenska arterija se dijeli u prednju arteriju potkoljenice (arteria tibialis anterior) i stražnju arteriju potkoljenice (arteria tibialis posterior). Svi ogranci aorte napokon završavaju kapilarama preko kojih se izmjenjuju , materije i plinovi između ćelija i krvi.