Muzej Luvr jedan je od najvećih, ali i najpoznatijih i najposjećenijih na svijetu, sa oko 8 miliona turista godišnje. Prvobitno je služio kao rezidencija francuskih kraljeva, sve do izgradnje Versaja, u koji se kraljevska porodica preselila 1682. godine. Luvr je pretvoren u muzej 1793. godine, a njegovo otvaranje bilo je 10. avgusta, sa 537 izloženih slika, i već tada muzej je posjedovao više vrijednih umjetničkih djela, od čega tri Da Vinčijeva, četiri Rafaelova, i dva Ticijanova. Kad je 1933. vršen posljednji popis, u muzeju je čuvano više od 173. 000 eksponata. Tu se nalaze svjetski poznata djela, kao što su Milska Venera, Da Vinčijeva " Mona Liza ", i francuski krunski nakit. Centralno dvorište zgrade sa staklenom piramidom, poznato kao La Pyramide, dizajnirao je Kini Pej, a izgradnju je naručio predsjednik Miteran. Muzej leži na Šans-Elizeu i gradi jezgro Pariza. Prvobitno je nosio naziv Musee Central des Arts, kasnije Museee Napoleon a danas mu je zvanični naziv Musee de Louvre. Posebno je značajno istočno pročelje (udvojene kolonade), koje je kreirao Pero i južno pročelje koje je djelo Leskoa. Muzej ima oblik potkovice.
Milska Venera Mona Liza
Izgradnja palate Luvr započeta je 1204. godine za vrijeme vladavine kralja Filipa Avgusta II,s namjerom da zaštiti obalu Pariza, a završena u vrijeme Napoleona III. Na Luvru je radilo više značajnih arhitekata (Lesko, Di Serso, Lemersje, Le Vo, Pero, Viskonti, Gužon...).
Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umetničkih zbirki na svetu. Vrlo bogate muzejske kolekcije podeljene su na 6 odeljaka: egipatski, orijentalni, grčki i rimski antikviteti, slike, skulpture, umetnički predmeti. Sam Luvr ima 3 krila: Rišelje, Viši i Denon.
Muzej je bio zatvoren u periodu od 1796.do 1801. godine.
 |
 |
 |
 |
 |
 |