Kineski zid

Veliki kineski zid, proglašen zaštićenim spomenikom Svjetske baštine UNESCO-a, ijedno od najvećih svjetskih čuda koje je izgradio čovjek, leži poput divovskog zmaja, šireći se pustinjama, travnatim područjima, planinama i platoima, i prekrivajući površinu od otprilike 6700 km od istoka prema zapadu. Stariji od 2000 godina, neki dijelovi zida razumljivo su ruševni ili su pak nestali, ali zid još uvijek predstavlja jedan od najnevjcrojatnijih ljudskih podviga, a njegova arhkekturalna veličanstven ost i povijesna važnost su zapanjujući.

Izgradnja Velikog kineskog zida započela je za dinastije Qin, između sedmog i osmog stoljeća prije Krista, a potrajala je više od 1800 godina. Vjeruje se daje izvorno trebao poslužiti kao vojna utvrda u obrani od napada sa sjevera, ali s vremenom je postao ne samo simbol obrane, već i velike carske moći.

Arhitektura zida čudo je drevnih građevinskih radova. U to se doba oružje sastojalo uglavnom od mačeva, većih i manjih koplja, lukova i strelica, pa su stoga zidovi s nogostupima, promatračnicama, signalnim tornjevima i opkopima postali važan dio obrambene strategije. Nakon rada za dinastije Quin (221. -206. g. pr. Kr.) kasniji dijelovi Zida sa sofisticiranijim obrambenim sustavom s garnizonskim gradovima i postajama, nogostupima, bunkerima, dodatnim zidnim strukturama, promatračnicama i svjetionicima-tornjevima, omogućavali su da carski dvor ostane u kontaktu s vojskom, a graničnim trupama pružili sve potrebno da učinkovito izvrše obranu.

Neinformiranom turistu zid predstavlja veličanstven podvig čovjeka. Dok s naporom razgledavate njegove različite dijelove, teško je shvatiti koliko je ljudi bilo potrebno za izgradnju ove masivne strukture širine gotovo 8 m, i kolike su ogromne količine kamena morale biti dopremljene. Gledajući prema smaragdnim brdima i dolinama, možete osjetiti povijest te shvatiti napor i žrtvu koji su se morali zbiti kako bi se omogućila izgradnja ovih dimenzija. Riječ je o jednom od uistinu nezaboravnih doživljaja.

Vidljivost s Meseca

U Riplijevoj rubrici Verovali ili ne! (Ripley's Believe It or Not!) iz maja 1932. godine, tvrdilo se da je zid "najveličanstvenija ljudska građevina, jedina koja se može videti s Meseca", a Ričard Halibarton (Richard Halliburton) u knjizi Second Book of Marvels iz 1938. iznosi sličnu tvrdnju, međutim to nije tačno. Ovo verovanje je opstalo, dobivši status urbane legende, a čak se pojavljivalo i u nekim udžbenicima. Artur Valdron (Arthur Waldron), autor knjige The Great Wall of China: From History to Myth, spekulisao je da je ovo verovanje možda povezano s opčinjenošću "kanalima" za koje se nekad verovalo da postoje na Mrasu.