Kuca El Kaprico | Park Guelj |
Na španskom "el kapričo" znači
kapric ili ćef. Možda su i naziv i izgled ove kuće nastali iz kaprica,
ćefa, dobrog ili lošeg raspoloženja. Projektovana je za bogatog neženju,
pa je stoga i relativno mala. U središtu kuće, kao kakva zimska bašta,
smešten je ogromni salon, veoma visokog plafona. Cela kuća je
preplavljena svetlošću koja dopire kroz mnogobrojne velike prozore. El Kapričo izgleda neobično i prekrasno, kao da je stigla iz nekog drugog sveta ili kakve bajke, okružena gustim zelenilom. Gaudi je rad na ovoj kući započeo 1883, a završio 1885 godine. |
![]() Park Guelj je nešto nesvakidašnje - kao da je u Barselonu stigao pravo iz neke bajke. U njemu možete videti čuvarevu kućicu na čijem se krovu nalazi kula sa pečurkastim završetkom. Na jednom od stepeništa u parku Guelj nalazi se zastrašujući zmaj čije su "krljušti" napravljene od obojenih pločica. On je "čuvar" parka, nalik Pitonu, mitološkom biću za koje se verovalo da je čuvar podzemnih voda. Klupe u parku Guelj su jedinstvene - verovatno da nigde u svetu nećete videti tako vesele, šarmantne i neobične klupe. Genijalni Gaudi napravio ih je i ukrasio od veoma jeftinog materijala: od lomljenih pločica u boji pravio je mozaike kojima je obložio čitave nizove klupa. |
Kasa Batiljo | Kasa Mila |
Kasa Batljo (Casa Batlló) je kuća
koju je projektovao Antoni Gaudi i
koja je napravljena 1905–1907. Nalazi
se u ulici Passeig de Grŕcia 43 u Barseloni. Stanovništvo Barselone je
naziva Casa dels ossos (kuća od kostiju). Bila je projektovana kao
porodična kuća srednjeg staleža. Kuća je tipičan primer Gaudijeve arhitekture. Nepravilni oblici dominiraju arhitekturom ovog zdanja. Veliki deo fasade je prekriven mozaicima napravljenim od polomljenih keramičkih pločica, koji se zove trenkadis, tehnika takođe veoma tipična za skoro sva Gaudijeva dela. Krov je lučan i podseća na leđa zmaja (zmaj je jedan od tipičnih simbola Gaudijeve arhitekture). |
![]() Danas je ova kuća vlasništvo jedne štedionice koja je u više navrata preduzela radove konzervacije i restauracije. Kuća je otvorena za javnost i mogu se posetiti stanovi na četvrtom spratu, tavan i terasa na krovu. Na ostalim spratovima se nalaze kancelarije ili u njima još uvek žive stare katalonske porodice. Godine 1984. UNESKO je Pedreru proglasio svetskom baštinom. |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |