1853.
Vincent Wiliem van Gogh rodjen je 30.marta 1853. godine kao prvo dijete (nakon mrtvorođenčeta sa istim imenom koje je rođeno istoga dana prethodne godine) od šestoro djece Theodorusa van Goga(1822.-1885.) i njegove supruge Annn Cornelie rođ. Carbentus (1819.-1907.) u roditeljskoj kući koja je bila i župni dvor u nizozemskom selu Groot-Zundert (sjeverni Brabant). Otac je propovjednik reformisane nizozemske crkve, majka- kćer knjigovesca iz den Haaga.
1857.
Rodenje brata Theodorusa koga zovu Theo.
1861.-1864.
Pohađa osnovnu školu u Zundertu.
1864.
Pohađa privatni internat u Zevenbergenu. Uči francuski, engleski i njemački te vjezba crtanje.
1866.-1868.
Pohađa skolu internatskog tipa u Tilburgu.
1868.
Prekida školovanje i vraća se u Groot-Zundert.
1869.
Odlazi u Den Haag i počinje raditi kao šegrt u tamosnjoj filijali pariške trgovine umjetninama Goupil & Cie. Koju je osnovao njegov ujak Vincent. Tamo prodaje reprodukcije umjeničkih djela. Puno čita i posjećuje muzeje.
1871.
Otac je kao pastor premješten u Helvoirt u Brabantu gdje se seli i cijela porodica.
1872.
Provodi praznike kod roditelja; na kraju posjecuje brata Thea u Den Haagu. Izmedju njih počinje prepiska.
1873.
JANUAR; Na podsticaj ujaka premjesten je u filijalu firme Goupil u Bruxellesu.
MAJ: Premješten je u londonsku filijalu. Prije nego sto je otputovao odlazi u Pariz koji je na njega ostavio snažan dojam. Posjecuje Louvre.
JUN: RAdi godinu dana kod Goupila u Londonu. Tokom šetnje nastaju prvi crteži koje baca. Zaljubljuje se u Ursulu, kćer svoje gazdarice. Njeno odbijanje izaziva krizu.
NOVEMBAR: Brat Theo premješten je u Goupilovu filijalu u Den Haagu.
1874.
LJETO: Provodi ljeto kod roditelja u Helvoirtu i povjerava im svoja privatna razocarenja da bi objasnio svoje depresivno raspoloženje. Sredinom jula vraca se sa svojom sestrom Annom u London. Zivi usamljeno, ne pokazuje zanimanje za svoj posao, puno čita, najviše religijske spise.
OKTOBAR-DECEMBAR: Ujak ga privremeno premješta u središte firme Goupil u Parizu; nada se da ce mu biti bolje ako promjeni sredinu.
1875.
APRIL: Daje otkaz kod Goupila. Odlazi u Ramsgate kod Londona i radi kao pomoćni ucitelj; plaćeni su mu samo stan i hrana.
JUL-DECEMBAR: I dalje radi kao pomocni ucitelj u Isleworthu, u radničkoj četvrti na periferiji Londona. Na kraju radi kao pomocćni ucitelj i propovjednik-laik kod svestenika metodista. U novembru odrzava svoj prvu propovjed: želi svoj život posvetiti evengelizaciji siromašnih.I dalje pokazuje zanimajne za slikarstvo; posjećuje galeriju u Hampton Courtu. Za Božić posjećuje roditeje u Ettenu: preplašeni stanjem svoga sina, oni su spriječili njegov povratak u London.
1877.
JANUAR-APRIL: Uz pomoć preporuke ujaka našao je posao kao pomoćnik u knjižari u Dordrechtu. Živi vrlo usamljeno, odlazi često u crkvu i prevodi dijelove Biblije na različite jezike; crta takođe.
MAJ: Uvjerava oca da se zeli posvetiti religiji. Odlazi u Amsterdam da se pripremi za ispit za upis na Teološki fakultet. Stanuje kod ujaka Jana, upravnika brodogradilišta. Uzima časove latinskog, grčkog i matematike. Puno čita posjećuje muzeje i crta. Studiranje mu vrlo teško pada pa na kraju odustaje od svega.
1878.
JUN: Odlazi kući pa potom sa ocem u Bruxelles. Tamo želi zavrsiti tromjesecni kurs za propovjednika da bi postao propovjednik –laik. Vraća se u Etten, budući da kurs počinje tek u avgustu.
AVGUST-OKTOBAR: Pohadja evengelisticku crkvu u Bruxellesu, no tamo smatraju da nije pogodna osoba za propovjednika. Vraca se u Etten.
DECEMBAR: Odlazi u Borinage, belgijsko rudarsko područje na granici sa Francuskom. Živi u krajnjoj bijedi posjećuje bolesnike i rudarima čita Bibliju.
1879.
JUN-JUL: Smio je 6 mjeseci raditi kao propovjednik-laik u Wasmesu u Borinageu. Stanuje u baraci spava na slami. Potrešen je životnim uslovima u kojim žive rudari za koje se zalaže svim svojim snagama.
Njegov angažman iritira njegove pretpostavljene koji mu nisu produzili ugovor pod izgovorom da nije retorički nadaren.
AVGUST: Odlazi pješice u Bruxelles da bi se posavjetovao sa propovjednikom Pietrsonom. Njemu pokazuje svoje skice rudara. Vraca se u podrucje rudnika u Cuesmes gdje po vlastitom nahodjenju i bez plate slijedi svoj unutarnji poziv i tamo ostaje do jula 1880. Pomaze siromasnim i bolesnima iako sam zivi u najvecoj mogucoj bijedi. Puno cita Dickensa, Hugoa, Shakespearea, crta i dalje i zanima se sve vise za slikarstvo. Neko vrijeme prozivljava duboke krize koje ce odrediti njegov daljnji zivot.Prekida na neko vrijeme prepirku sa bratom Theom koji kritikuje njegove odluke po pitanju zaposlenja.
1880.
JUN: Opet piše Theu koji ga finansira. Theo sad radi kod Goupila u Parizu. Opisuje mu svoje stanje mučne nesigurnosti.
AVGUST-SEPTEMBAR: Intenzivno crta scene iz rudarskog okruženja; Theo ga ohrabruje. Kopira djela Milleta.
OKTOBAR: Odlazi u Bruxelles i na Umjetničkoj akademiji studira anatomsko crtanje i crtanje iz perspektive. Divi se MIlletu i Daumieru. U novembru upoznaje nizozemskog slikara Rapparde s kojim se sprijareljio. Ostaje do aprila 1881. u Bruxellesu.
1881.
PROLJEĆE: Sreće se sa Theom u Ettenu da bi razgovarali o njegovoj budućnosti umjetnika. Ne vraća se u Bruxelles. Crta pejsaže. Odlazi u šertnje sa Rappardom koji ga posjećuje.
LJETO: Nesretno se zaljubljuje u svoju sestričinu Kate (Kee) Vos-Sticker; ona je ostala udovica i sa djetetom došla u posjetu u Etten. Kee se prije nego što je planirano vraća u Amsterdam. Vincent odlazi u Den Haag i posjećuje slikara Maueva kojeg jako cijeni.
JESEN: Odlazi u Amsterdam da bi oženio Kee, no ona ga nije primila ni u posjetu. Da bi potvrdio svoje namjere u nazocnosti roditelja drži ruku iznad plamena svjetiljke.
NOVEMBAR-DECEMBAR: Posjecuje Maueva u Den Haagu i tamo slika prvu mrtvu prirodu u ulju i akvarele. Pogoršava se odnos sa roditeljima jer je Vincent i dalje vezan za Kee i jer zastupa ekstremne religijske poglede. Za Božic svađa sa ocem. Vincent odbija ocev poziv i napusta Etten.
1882.
JANUAR: Vincent se seli u Den Haag i stanuje u blizini Maueva koji ga podučava slikarstvu, ali mu posudjuje i novac. Theo mu mjesečno šalje 100-200 guldena. Odnos prema Mauevu zahlađuje jer Vincent odbija raditi po gipsanim modelima.Upoznaje Clasinu Mariju Hoornik, koju zove Sien prostitutku i alkoholicarku koja je trudna.Brine se za Sien koja mu pozira kao model.
MART: Prekida odnose sa Mauveom no i dalje mu se divi. NJegovi odnosi sa drugim slikarima su problematični, samo Weissenbruth cijeni njegove radove. Crta puno prirodu; svoje modele, osim Sien nalazi u siromašnim četvrtima. Ujak Corrnelius naručuje kod njega 20 crteza sa motivima grada, to je njegova jedina narudžba.
JUN: U bolnici se liječi od gonoreje. Posjećuju ga otac i Tersteeg Zeli oženiti Sien iako se njegova porodica tome protivi. Odvodi je u Leiden da se porodi i traži stan za buduću porodicu.
LJETO: Bavi se problemima boje sto je priprema za slikanje u ulju. Theo mu daje novac za slikarski materijal. Uglavnom slika pejsaže. Otac prihvata mjesto pastora u Nuenenu i seli se tamo s porodicom.
JESEN: Tokom te godine sve do ljeta 1883. ostaje u Den Haagu. Crta krajolik i prirodu. Tokom zime nastaju skice i portreti običnih ljudi. Kao modeli mu služe stanari staračkih domova i Sien s novorodjencetom. Upoznaje slikara Weelea s kojim u proleće slika na dinama. Bavi se litografijom i dalje puno čita, tako i časopise «Harper's Weekly» i «The Graphic»
1883.
SEPTEMBAR-NOVEMBAR: Nakon razgovora sa bratom donosi bolnu odluku-da napusti Sien s kojom je živio godinu dana. Sam odlazi u okrug Drente na sjeveru. Brodom plovi u Nieuw-Amsterdam, tamo odlazi u dugačke šetnje. Snažno su na njega ostavili utisak krajolici sa tamnim poljima treseta, kao sto se to prije njega dogodilo Liebermannu i njegovim prijateljima Mauevu, Reppardu i Weeleu. Slika i crta seljake pri njegovom teskom radu. Posjećuje staro selo Zweeloo u kojem je dugo živio Liebermann.
DECEMBAR: Seli se u Nuenen gdje žive njegovi roditelji i tamo ostaje do 1885. Tokom te dvije godine njegovog boravka nastaje oko 200 slika koje se odlikuju tamnim tonalitetom zemljanih boja. Uz Zolu i teorijske tekstove o umjetnosti koje pišu Delacroix i Fromentin i uvjeren je da postoji blizak odnos između boje i muzike (Wagner); uzima casove iz pjevanja i klavira. Roditelji zele pomoci Vincentu; ne obraćaju više paznju na njegov ekscentrični način odijevanja i padljivo ponašanje. Dopustili su mu da u jednoj sporednoj zgradi župnog dvora napravi atelje.
1884.
JANUAR: Majka je slomila nogu i mora dugo ležati. Vincent je brižno njeguje.
MAJ: Seli se sa ateljeom u kuću katoličkog crkvenjaka. Rappard dolazi u posjetu.
AVGUST: Kratka veza sa Margot Begemann, komsinicom, i njegovi i njeni roditelji bore se protiv te veze. Margot se pokušava ubiti.
AVGUST-SEPTEMBAR: Slika 6 dekorativnih slika za blagovaonicu zlatara Hermana u Eindhoevenu.
OKTOBAR: Rappard dolazi u Nuenen u posjetu.
OKTOBAR-NOVEMBAR: Daje casove slikanja nekim amaterima iz Eidenhoevena. Zajedno odlaze u šetnje i posjete muzejima.
DECEMBAR: Tokom zime bavi se proučavanjem portreta. Nakon sto su prije toga seljaci i tkalci pri radu, te pejzaži, bili u prvom planu.
1885.
MART: 26.marta umire otac Theodorus nakon moždanog udara. Vincent je strasno potresen. Nakon svađe sa sestrom Annonom povlači se u atelje kod crkvenjaka.
APRIL-MAJ: Slika «Seljaci jedu krompir» najvaznije djelo svoje nizozemske faze.
Salje litografije motiva Rappardu koji ih kritikuje, potom prestaje njihovo prijateljstvo. Katolički sveštenik zabranjuje stanovnicima sela da poziraju Vincentu ( budući da je jedna mlada seljanka koju je crtao ostala ostala trudna). Slika mrtvu prirodu sa krompirom i gjezdima ptica.
OKTOBAR: Sa svojim prijateljem Kresemakersom iz Eidenhoevena putuje u Amsterdam i posjećuje Riks Museum. Snažan utisak na njega ostavlajaju Rembrant i Hals.
NOVEMBAR: Krajem mjeseca seli se u Antwerpen gdje ostaje do februara 1886. Uspostavlja kontakt sa slikarima i zeli prodavati slike. Posjećuje muzeje i posebno se osjeca dirnut Rubensom. Hodajuci po gradu otkriva japanske dvoreze i kupuje ih.
1886.
JANUAR: Upisuje se na Ecole des Beaueh-Artes. Pohadja tečajeve slikanja i crtanja. Dolazi do nesuglasica buduci da odbija akademski nacin poducavanja. Unatoc tome sudjeluje na ispitima koji omogucavaju prelazak u vise stupnjeve.
FEBRUAR: Bolestan je mjesec dana sto je bila posljedica slabe prehrane, pušenja i prevelikog rada. Krajem februara seli se u Pariz da bi uzimao časove kod Cormona.
MART: Stize u Pariz i dogavara se sa Theom u Louvreu. Theo za Gouplija vodi malu galeriju na Boulevardu Montmartre. Uzima ga k sebi. U međuvremenu je Akademija u Antwerpenu odbila njegove probne radove i vratila ga u klasu za pocetnike.
APRIL-MAJ: Uci u ateljeu Cormona i upoznaje Bernarda Russela i Toluse-Lautreca. Theo ga upoznaje sa slikarima kao sto su Monet, Renoir, Sisley,Pissaro, Degas, Signacnt i Seurat. S toga njegova paleta postaje značajno svijetla sto se pokazuje na mrtvoj prirodi i na cvijeću.
MAJ: Majka napušta Nuenen. Vincentove slike koje su tamo ostale kupuje nekakav putujući trgovac koji ih prodaje za 10 santima po komadu, a ostatak spaljuje.
JUN: Seli se sa bratom Theom u Rue-Lepic na Montmartreu i tamo uređuje atelier. Slika motive Pariza u stilu poentilista.
ZIMA: Sprijateljio se sa Gauginom koji je iz Pont Avena stigao u Pariz. Zbog teške Vincentove naravi i karaktera odnosi sa Theom koji je obolio od jedne nervne bolesti postaju sve napetiji. Vincent piše sestri da je zajednički život gotovo nepodnošljiv.
1887.
PROLJECE: Sreće Bernarda u trgovini sa bojama Perea Tanguya. Obojica zajedno rade na otvorenom na obali Seine u raspravama s Bernardom i Gauguinom Vincent odbija stav prema kojem je impresionizam krajnji stupnja razvoja slikarstva. U galeriji Bing kupuje višebojne japanske drvoreze. Cesto dolazi u kafanu Cafee du Tambourin na bulevaru Clichy. Kratka ljubavna veza sa vlasnicom Agostinom Segatori koja je prije kao model pozirala Corotu i Degasu. Tamo s Bernardom, Gauguinom i Tolouse-Lautercom izlaze te dekorira zidove japanskim drvorezima. Grupa se naziva Paintres du Petit Boulevard. Za razliku od Paintres du Petit Boulevard (Monet, Sisley, Pissarro, Degas Seurat koji izlazu u Theovoj galeriji).
1888.
FEBRUAR: Napušta Pariz gdje je za 2 god. naslikao preko 200 slika. Privlače ga svjetlo juga i toplina boja vjerovatno je na njegovu odluku uticao Toluse Lautrec.
MART: Smatri o životu u zajednici umjetnika koja bi otklonila i finansijske poteškoće, slika veliki broj slika sa cvijećem i drvećem u cvatu koje ga podsjećaju na japanske krajolike. Kad sazna da je umro Mauve posvećuje mu jednu sliku. na pariškom salonu nezavisnih umjetnika izložene su 3 slike ven Gogha.
MAJ: Za 15 franaka iznajmljuje desno krilo žute kuće sa četiri sobe na Place la Martine. Želi tu ostveriti svoj san o komuni umjetnika dok ne uradi stan spava u Cafe del Alcazar, hrani se u kafani na kolodvoru kod madame Ginoux. Slika čuvenu sliku most u Langlouisu. Nakon izleta u Saintes-Maries-de-la mer nastaju slike sa čamcima. Upoznaje potporučnika Zuava Millieta koji kod njega uči crtati i koji ga prati na šetnjama.
JUL: Na brojnim izletima na Mont Majoru kod Arlesa nastaju mnogi pejzaži. Potaknut knjigom «Madame Chrysantheme» nastaje portret «La Mousme u naslonjaču»
AVGUST: Sprijateljio se sa postarom Roulinom kojeg portretira. Preko Zuava Millieta bratu Theu salje 35 slika. Slika niz slika sa suncokretima.
SEPTEMBAR: Češće slika noću na otvorenom pri čemu svijeće pričvršćuje na obod šešira ili na slikarski stalak. Upoznaje belgijskog slikara i pjesnika Bocha i s njim se sprijateljuje. Useljava se u «žutu kuću».
OKTOBAR: Nakon ponovnih Vincentovih poziva, Gauguin stiže u Arles. NJih dvojica žive i rade zajedno.
DECEMBAR: S Gauguinom posjećuje muzej u Montpellieru, gdje vide Courbetovu sliku «Bonjour, monsieur Courbet» koja je Gauguina kasnije inspirisaala za jednu sliku. Dolazi do raspravrave koju Vincent označava kao «pretjeranu napetost» nakon što su 2 mjeseca živjeli zajedno, njihovi odnosi se pogoršavaju. Prema Gauguinovom izvještaju van Gogh ga je 23.decembra napao britvom. Gauguin je pobjegao iz kuće i prenoćio u jednoj gostionici.Vincent te noci dozivljava napad pomracenja uma i odsjeca si odnji dio levog uha. Zamotao ga je u novinski papir i odnio kao poklon prostitutki Rachel u bordel. Policija ga sljedećeg jutra nalazi ozlijeđenog i vodi u bolnicu. Gauguin odlazi i informiše Thea o stanju njegovog brata. Theo odmah stiže u Arles kao uzroci njegovih patnji navode se alkohol, epilepsija i šizofrenija.
1889.
JANUAR:Vincent piše Theu iz bolnice da mu je bolje a tome dodaje i nekoliko srdačnih riječi upućenih Gauguinu. 7.januara opet se uselio u šutu kuću. Majci i sestri piše smirujuća pisma iako pati od nesanice. Slika 2 autopotreta sa povezanim uhom.
FEBRUAR: Zbog nesanice i halucinacija opet mora u bolnicu, a u međuvremenu radi na slici «Šuta kuća».
MART: Sranovnici Arlesa su potpisivali peticiju da van Gogha opet vrate u stacionar.
APRIL: Posjećuje ga Signac s kojim se smije vratiti u kuću koju je policija u međuvremenu zaključala. Theo ženi Johannu Bogner sestru svoga prijatelja. Vincent opet slka i šalje Theu 2 kutije svojih remek-djela.
MAJ: Iako se bolje osjeća, prema vlastitoj šelji odlazi u azil za duševne bolesnike Saint-Paul-de-Mausole kod Saint-Remy-de-Provance. Theo mu plaća 2 sobe, jedna ima pogled na vrt i služi kao atelier. Pod nadzorom bolničara Pauleta smije slikati na otvorenom. Nastaju najviše pejzaži.
JUN: Krajem mjeseca slika čemprese.
JUL: Nakon posjete Arlesu doživljava težak napad dok slika na otvorenom. Dugo je bez svijesti; pamćenje mu je oslabilo.
AVGUST-NOVEMBAR: Opet slika ali sa prekidima. Nastaju kopije prema Milletu i Delacroixu. Piše Theu o svojoj želji da se vrati na sjever. Šalje 6 slika na izložbu «Les-XX» u Bruxellesu.
DECEMEBAR: Šalje Theu 3 paketa sa slikama. Ponovljeni napad pri kojem pokušava progutati boje.
1890.
JANUAR: Izlaže u Bruxellesu. Tolouse-Lautrec izaziva na dvoboj slikara, koji kritikuje Vincentove slike. Prva oduševljenja kritika u «Mercure de France». Piše Theu da se nikada nije osjećao mirnijim. 31.januar rođen je Theov sin koji je kršten kao Vincent Willeim prema imenu ujaka i kuma.
FEBRUAR: Posjećuje svome nećaku sliku "Badem u cvatu".Theo ga obavjestava da je AnneBoch u Bruxellesu kupila njegovu sliku "Crveni vinogradi" za 400 franaka.Neposredno nakon toga ponovljen je teški napad koji ga je prisilio da napravi jednomjesečnu pauzu. Izlaže na pariškom «Salon des Artistes Indipendans» (Salon nezavisnih umjetnika) 10 slika.
MAJ: Nakon posljednjih kriza posjećuje Thea i njegovu porodicu u Parizu. Nakon povratka se smjestio u Auverssur-Oise kod Pariza; prvo stanuje u gostionici Saint Aubin, potom u kafani bračnog para Ravoux. Theo je odabrao Auvers jer je tamo živio dr. Gachet koji je i sam slikao u slobodno vrijeme i bio pijatelj mnogi impresionista, te koji će se brinuti za Vinventa. Gachet se divi Vincentovom slikarstvu i njih dvojica postaju prijatelji. U Auvresu nastaje preko 80 slika.
JUN: S porodicom svoga brata provodi vikend kod dr. Gacheta. Slika «Crkva u Auversu».
JUL: Posjećuje Thea u Parizu gdje sreće Toluse-Lautreca. Budući da Theo ima problema na radnom mjestu i da mu je sin bolestan, Vincent se požurio vratiti u Auvers. Nastaje više slika velikog formata sa poljima pod nebom na kojima se sprema oluja. 23.jula piše svoje posljednje pismo. Poslije podne 27. jula izlazi van, vraća se tek naveče i povlači se u svoju sobu. Bračni par Ravoux primjećuje da ga muče bolovi. Vincent priznaje da je sebi pucao u prsa. Gachet mu je povezao ranu i obavestio Thea. 29. jula cijeli dan sjedi na krevetu i puši lulu. Umire u noći, a sahranjen je na groblju u Auversu. Uz Thea i Gacheta na sahrani su bili i neki prijateli iz Pariza. Među njima Bernard i «Pere» Tanguy.
1891.
Nakon Vincentove smrti pogoršavaju se Theove tegobe.On umire 25.januara u Uthechtu. 1914.njegov les je ekshumiran i položen u grob karaj Vincenta u Auversu.
 |
 |
 |
 |
 |
 |