PRIVREDA

Brazil sadrži velika prirodna bogatstva, ponajviše zbog Amazonske prašume. Posebno je razvijena poljoprivreda, industrija, rudarstvo i uslužni sektor. Brazilski BDP je puno veći od BDP-a bilo koje države Latinske Amerike, što je čini vodećom ekonomskom snagom u Mercosuru. Po MMF-u i Svjetskoj banci, Brazil ima devetu po veličini privredu na svijetu po kupovnoj moći. Veliki udio u brazilskom gospodarstvu imaju poduzeća iz SAD-a, Švicarske, Japana, Francuske. Svake godine se posijeku velike površine šume. Te se nove površine upotrebljavaju u poljoprivredi. Najveći dio plantaža je u vlasništvu velikih feudalaca.

Najveći dio radno sposobnog stanovništva je zaposlen u uslužnim djelatnostima (42%), u poljoprivredi (31%) i u industriji 27%.

Poljoprivreda

Veliki dio Brazila pokrivaju plodna zemljišta, na kojima se mogu dobivati po dva ili tri uroda godišnje. Sada se obrađuje samo 4% od ukupne površine, ali ni u jednoj zemlji svijeta nema mogućnosti tako velikog širenja obradivih površina kao u Brazilu.

Najveći dio zemljišta čine krupni veleposijedi, od kojih su neki jednaki površini srednjeameričkih država. Zbog velike površine zemlje, koja se pruža u nekoliko klimatskih pojaseva, poljoprivreda je raznolika. U tropskim i suptropskim krajevima uzgaja se šećerna trska, pamuk, duhan, banane, kava i dr. Za domaću potrošnju najviše se uzgajaju pšenica i kukuruz (u umjerenom pojasu), manioka, žitarice, grah i kikiriki za ulje. Zbog nedostatka mehanizacije i male upotrebe umjetnog gnojiva, prinosi po hektaru su među najmanjima u svijetu. Tako, prosječan prinos pšenice po hektaru iznosi samo 1.000 kg, što je oko sedam puta manje nego npr. u Nizozemskoj ili Danskoj.

Najznačajniji izvozni proizvod Brazila je kava (minas), a gotovo polovica ukupne proizvodnje dobiva se u saveznoj državi Sao Paolo, najvećem monokulturnom području proizvodnje kave u svijetu. Na svjetskom tržištu naročito su poznate vrste brazilske kave, koje imaju nazive po izvoznim lukama : santos, minas, parana, rio... Na visoravnima Brazilskog gorja razvijeno je ekstenzivno stočarstvo (preko 55 milijuna goveda, 30 milijuna svinja, 16 milijuna ovaca, 7 milijuna konja, itd.).

Brazil raspolaže velikim mineralnim bogatstvom, koje tek treba iskoristiti. Znatna su nalazišta boksita, željeza, mangana, nikla, fosfata, platine, urana, grafita, te zlata i dijamanata za industrijske potrebe (brazilski topaz- cijenjeni dragi kamen zlatnožute boje). Veliko prirodno bogatstvo predstavlja vodena snaga brazilskih rijeka, ali se od 20 milijuna ks vodene energije koristi samo 11,2%.

Industrija

Brazilski industrijski sektor je najrazvijeniji u Latinskoj Americi i čini jednu trećinu brazilskog BDP-a. Najvažnije grane brazilske industrije su: automobilska, petrokemijska, proizvodnja čelika, kompjuterska, zrakoplovna i druge industrije.

Brazilska vlada poduzima korake kako bi se smanjila ovisnost Brazila o uvoznoj nafti. Prije je 70% nafte u Brazilu bilo uvezeno, a danas samo 33%. Brazil je jedna od vodećih zemalja svijeta po proizvodnji električne energije u hidroelektranama. Trenutno se 92% električne energije u Brazilu proizvodi na taj način. Najveći projekti u ovom području su: Brana na rijeci Parani, koja je najveća svjetska brana i proizvodi 12,600 megavata, i Brana Tucurui u sjevernom Brazilu. Prvi nukulearni reaktor za potrebe proizvodnje električne energije, Angra I je u funkciji već desetak godina. Trenutačno je u fazi otvaranja i Angra II, a planira se i Angra III. Zajedno bi ovi reaktori trebali proizvoditi oko 3,000 megavata.

Najveća industrijska središta su Sao Paulo, Rio de Janeiro i Belo Horizonte.

Promet

Značajne luke za međunarodni brodski promet su Belem, Fortaleza, Ilheus, Manaus, Paranagua, Porto Alegre, Recife, Rio de Janeiro, Rio Grande, Salvador i Santos.

NAZAD