STANOVNIŠTVO

Brazil prema procjeni (2005) ima 186,405,000 stanovnika, od kojih se Brazilcima izjasnilo 152,387,000 ljudi plus 22,369,000 brazilskim mesticima. Nabrojano je čak 295 različitih etničkih zajednica, od kojih se uz desetak izuzetaka sva ostala odnose na mnogobrojna indijanska plemena. Najbrojniji su (ne računajući prastanovnike Indijance): Brazilci 152,387,000 (plus 22,369,000 brazilskih mestika); Portugalci 750,000; Nijemci 516,000 (plus 6,700 Sasa; sjeverni Nijemci porijeklom od starih Sasa); detribalizirani Indijanci 400,000; Romi 345,000 (plus Brazilski Romi 375,000; Romi Gitani nazivani i Calo Romany 149,000); Arapi 243,000; Kinezi 237,000; Španjolci 227,000; Poljaci 186,000; Židovi 134,000; Rusi 126,000; Armenci 41,000; Korejci 41,000, Anglo-Amerikanci 33,000; Ukrajinci 30,000; Mađari 20,000; Rumunji (19,000); Srbi 18,000; Francuzi 16,000; Grci 9,600; Nizozemci 9,400; Englezi 7,700; Baski 5,600; Slovaci 3,400. Hrvati u Brazilu žive poglavito u São Paulu, a prema Hrvatskoj matici iseljenika broje oko 40,000.

Rase

Prema brazilskom Ustavu iz 1988. godine, rasizam je težak zločin i kažnjava se zatvorom. Zbog velike koncentracije i zajedničkog života različitih rasa, rasizam u Brazilu je vrlo rijedak. Prema popisu IBGE-a iz 2000. godine, rasna struktura Brazila je slijedeća:

Religija

Prema popisu IBGE-a:

Jezici

Portugalski je službeni jezik, a jezik kojim Brazilci govore je dijalekt/vernakular kojeg lingvisti nazivaju brazilski portugalski. Razlike između razgovornog brazilskog portugalskog jezika i razgovornog europskog portugalskog jezika slične su razlikama između razgovornog švicarskog njemačkog i službenog njemačkog. Na brazilski dijalekt portugalskog su u velikoj mjeri utjecali razni afrički i lokalni indijanski jezici.

Brazil je jedina država u Americi u kojoj je portugalski službeni jezik, što ga čini velikim dijelom nacionalnog identiteta.

Lokalni indijanski jezici se većinom koriste u sjevernom dijelu zemlje, iako je i tamo portugalski vrlo zastupljen. Razni imigrantski jezici se većinom koriste u južnom dijelu Brazila, a njihovi govornici su najčešće ruralno stanovništvo koji su obično dvojezični. Od ovih jezika su najvažniji brazilski-njemački dijalekti, kao Riograndenser Hunsrückisch i pomoranski jezik, i varijanta talijanskog jezika, koja se temelji na venecijanskom jeziku. U São Paulu se u imigrantskim četvrtima (kao Liberdade) često može čuti i japanski jezik.

 

NAZAD