ISTORIJA

Republika Makedonija (mak. Република Македонија (Republika Macedonia)) ili Bivsa Jugoslavenska Republika Makedonija je drzava na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Скопје).   Granici s Bugarskom na istoku, s Grckom na jugu, s Albanijom na zapadu, s Kosovom na sjeverozapadu te sa Srbijom na sjeveru.Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna drzava. Drzavna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Gradjani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), drzava je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvrsna vlast je u rukama Vlade Republike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i visih sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

Republika Makedonija je clanica Ujedinjenih naroda od 8. aprila 1993. pod imenom Bivsa jugoslavenska republika Makedonija (BJRM) (na engleskom former Yugoslav Republic of Macedonia, FYROM) iz razloga sto Grcka, koja je clanica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 125 clanica Ujedinjenih naroda, ukljucujuci i Sjedinjene Americke Drzave, Rusiju i Kinu.Anticki Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antickih Makedonaca je bio Filip II. Makedonski, koji je od Demostena nazivan barbarinom. Iako je Demosten okupio sve Anticke Grke kako bi se suprotstavili Antickim Makedoncima, Filip II je pobijedio Grke u bitci kod Heroneje 2. kolovoza 338. pr. Kr., nakon cega je Filip II postedio grad Tebu.

Kada je Filip II. ubijen (336. pr. Kr.), anticki Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobjedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je ka istoku kako bi pobijedio do tada nepobjedivo Perzijsko Carstvo. U bitci na rijeci Granik, sa svojim antickim Makedoncima (organiziranim u cuvene falange) i placenim konjanicima iz Tesalije je pobjedio trostruko manju perzijsku vojsku. Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odlucio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan 323. pr. Kr., te je umro u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovodje podijelili su njegovu drzavu medju sobom.Znacajna licnost Makedonije, bio je i Filip V.. On je uspostavio Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grcku.U to je vrijeme Rim postajao sve snazniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojacao fortifikacije u Skoplju i Uskani (danasnje Kicevo u blizini danasnjeg grada Debra, sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grcku. Medjutim Grci i Rimljani su se udruzili i pod pritisak Rimljana morao se povuci iz Grcke i postaviti utvrdu u klisuri Tempi (nekoliko kilometara juzno od danasnjeg grada Platamona).

Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su usli sa juga i pobijedili Perseja u bitci kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od danasnje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz anticke epohe u Makedoniji. Vise su prezivjeli Seleukidi na istoku i Ptolemejevici u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).Rimljani su porobili Makedoniju 168. pr. Kr. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno medjusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvacala teritorije danasnje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija. Makedonija je u rimskom dobu imala vaznu ulogu u povijesti krscanstva, s obzirom da ju je posjetio sveti apostol Pavle.