AUSTRIJA (sluzbeni njemacki naziv:Österreich, bavarski:Östareich ili Estareich, alemanski:Öschtriich, slovenski:Avstrija, madjarski:Ausztria) drzava je u Srednjoj Evropi, a sastoji se od 9 saveznih drzava. Austrija granici s Lihtenstajnom i Svicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Madjarskom i Slovackom na istoku, te Njemackom i Ceskom na sjeveru.

Sluzbeni naziv Österreich potice od stare visokonjemacke rijeci Ostarrîchi (istocni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996.godine.

sluzbeni naziv: Republik Österreich (Republika Austrija) 
ustavno uredjenje: savezna parlamentarna republika
povrsina: 83 871 km²
broj stanovnika (2003.): 8 090 000
gustoca naseljenosti: 97 st./km²
glavni i najveci grad (2003.): Wien (Bec) (1 584 000 st.)
rodnost (2003.): 10‰
smrtnost (2003.): 10‰
ocekivana zivotna dob (2003.): 79 godina
narodnosni sastav (2003.): Austrijanci 91%, useljenici 9% (iz bivse Jugoslavije 5%, Turci 2%)
vjerski sastav (2003.): rimokatolici 74%, protestanti 5%
sluzbeni jezik: njemacki
pismenost (2003.): gotovo 100% muskarci i zene
stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovnistva) (2003.): 68%
sastav aktivnog stanovnistva prema gospodarskim sektorima (2003.): I. 3%, II. 31%, III. 66%
BDP po st. (2003.): 26 810 $
novcana jedinica: 1 euro; 1€=100 centa

Trenutni predsjednik Austrije je Heinz Fischer.

Austrija je clanica organizacije Ujedinjenih Nacija od 1955. godine, a Evropske unije od 1995. godine. Od 2009-10. godine, Austrija je nestalna clanica Vijeca sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Naziv Austrija prvi put se spominje u dokumentu koji potpisuje imperator Otto III. kao Ostarrich. Razvoj Austrije pocinje s dinastijom Babenborga koji su vladali od 976. do 1246., iako je taj prostor jos od Rimskog Carstva konstantno naseljavan, cemu su pridonijele i ceste koje su vodile prakticki u sve dijelove Europe. Babenborge je naslijedila slavna dinastija Habsburg koja je Austrijom vladala od 1282. pa sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Nakon sloma Austro-Ugarske Austrija je prvi put postala zasebna republika, ali samo nakratko. Godine 1938. pripojena je Trecem Reichu, te je lisena drzavnosti, a takozvana “druga Republika” nastala je deset godina nakon Drugog svjetskog rata. Nakon komunizma u Istocnoj Europi, Austrija se politicki sve vise angazirala, te je 1995. postala clanica Europske unije. Iako relativno mala u europskim razmjerima, Austrija je danas nezaobilazan politicki i ekonomski cimbenik EU.

Austrija je savezna drzava, demokratska parlamentarna federativna republika.
Austriju cini devet samostalnih saveznih zemalja s vlastitim pokrajinskim vladama. Zakonodavno tijelo su oba doma Parlamenta - Nationalrat i Bundesrat.

Austrija je clanica Europske unije, Organizacije Ujedinjenih Naroda i vecine njezinih dijelova (UNESCO, UNICEF i drugi).

Austrija je clanica Evropske unije od 1.januara 1995.
Od gotovo 8 milijuna stanovnika Austrije, priblizno 98 posto govori njemacki. Na jugu i istoku zemlje zive pripadnici sest u Austriji priznatih nacionalnih manjina - Cesi, Gradiscanski Hrvati, Madjari, Cigani, Slovaci i Slovenci.
Približno 78 posto Austrijanaca su rimokatolici, 5 posto protestanti a 4,5 posto pripada nekoj drugoj vjerskoj zajednici.

Klima
Austrija lezi u umjerenoj zoni utjecaja atlantske i kontinentalne srednjoeuropske klime. Godisnja doba stoga tu zadrzavaju temperaturne znacajke.
Uvjetovana topografskom raznovrsnoscu i protezanjem od zapada prema istoku, razlikuju se tri bitna klimatska podrucja.

Na istoku
Panonska klima vec pod utjecajem kontinentalne s razmjerno malo padalina, vruca ljeta ali umjerene zime.

U planinskim podrucjima
Alpska klima - obilje oborina (osim u unutaralpskim kotlinama kakva je, na primjer, u gornjem toku Inna), kratka ljeta, duge zime.

Ostali dijelovi zemlje
Prijelazna klima uvjetovana atlantskim (na zapadu) odnosno kontinentalnim utjecajima na jugoistoku zemlje.

Austrijski zapad i jug leze na Alpama. Zbog tih planinskih podrucja, Austrija je glasovito turisticko odrediste za zimske sportove. Najvisi vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brezuljkasti i ravni. Najveca rijeka je Dunav. Austrija ima 5 nacionalnih parkova i 60-ak prirodnih rezervata.

Najveci gradovi: Bec (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.