|
Pocetak
Do 23. juna 1812. sve snage su zauzele svoje
pozicije.
Napoleonova
glavna armija se nalazila izmedju
Kovna i Pilviszk-a. Eugen-ova armija je bila
oko Kalvarije. General Jerom (VII armija) se
nalazio blizu Novgoroda, dok je general Macdonald
(X armija) bio kod Tilzita. Swarzenberg-ovi
Austrijanci bili kod Siedlic-a. Sve prikupljene
snage su iznosile 499 000 ljudi sa 1146 topova.
U to vrijeme Rusi su imali armiju od 183 000
ljudi i 15 000 Kozaka, sa 938 topova.
Kovno
Napoleonova glavna armija stigla je u Kovno nakon
prelaska rijeke Njemena izmedju 24. i 25. juna
1812. U isto vrijeme Macdonald je presao Njemen
kod Tizilta, osamdeset milja nizvodno. Jerome nije
presao Njemen do 30. juna kod Grodna. Napoleon je
uspostavio glavni stab u Kovnu i ostao u tom gradu
tri dana.Do kovna je sve islo po planu, ali
naredni dani su otkrili mnogo veci izazov u vidu
klime i kvaliteta puta.
Porucnik Mertens iz Wuerttemberg-a, koji je
pripadao III armiji pise:
"Do Ianov-a vrucina je bila nepodnosljiva, a
prasina vrlo zagusljiva. Popodne bi se cuo grom,
a mi bismo prokisli do koze. Dana 28. juna, kisa
se ustalila i prvo smo trebali sagraditi kolibe.
Nasi napori tog i slijedecih dana su bili uzrok
izbijanja dezinterije i gripe, koje su ubrzo
prohujale kroz redove i prorijedile ih gore nego
neprijateljski plotuni. Kisa se zadrzala i
29-tog. 30-tog u cik zore napustili smo svoj
logor-mocvaru i prvog jula, mnogo vise ljudi i
konja je palo kao zrtve blata. Treceg nas je
sunce ponovo pozdravilo, ali je dezinterija
bjesnjela tako jako da se nekoliko stotina
bolesnika moralo prebaciti u Malijatu, gdje je
na brzinu bila podignuta poljska bolnica.
Vilna
Mars sa obala Njemena do Vilne je bio mnogo tezi
nego sto smo ocekivali. Vrijeme je ili bilo
prevruce, ili previse kisovito; kisa bi pretvorila
nekvalitetne puteve u blatnjave staze, da je bilo
nemoguce kretati se. Konji su poceli da umiru u
stotinama.
Nekoliko mostova na putu nisu mogli da izdrze
teret, pa su se srusili.
Svaki vojnik je nosio svoje sledovanje za cetiri
dana, ali su sve porcije potrosene tokom prvog
dana zbog nedostatka discipline. Uz put nije bilo
nikakvih izvora hrane za izgladnjele vojnike.
Bunari
su bili zagadjeni mrtvim konjima ubacenim
od strane Rusa. Stoka je tesko drzala korak sa
armijom buduci da zivotinje nisu navikle na
prelazenje 15 milja za 6 do 7 sati. Beskrajna
vrucina koja je pratila oluje je osusila staze
ali je ubrzo pretvorila blatnjave puteve u oblake
prasine koji su takodje ometali vojsku. Vilna je
osvojena 28. juna 1812., ali nije pruzila nista
armiji. Ono sto nije unisteno od strane Rusa,
potroseno je u jednom danu.
Napoleon je predugo
ostao u Vilni (od 28.juna do 16. jula).
Vitebsk
"Bilo bi suludo ici dalje.
Ovdje moramo stati i povratiti snagu."
Od
Vilne do Vitebska je izgubljeno jos 8000 konja.S druge strane, Rusi kao
da nisu imali tih problema. Nisu nadjeni ni mrtvi konji ni napusteni
tovari. Rusi nisu namjeravali da ostavenista neprijatelju, pa su
pustosili sva sela i sve izvore resursa. Seljaci su se plasili Rusa
koliko i francuske armije. Napoleon je svojim vojnicima obecavao odmor u
Vitebsku. U njega je i usao 29. jula 1812. Jos nije bilo ni traga ruskoj
vojsci, koja se sve dublje povlacila u unutrasnjost. U Vitebsku je bio
ocigledan manjak doktora i lijekova.Napoleon je takodje pokazivao
znakove dusevnograstrojstva.
Smolensk
"Manevrisao sam u zemlji koja mi je bila
naklonjena kao sama Francuska; stanovnistvo i
vlast su bili na mojoj strani; mogao sam da
pribavljam ljude, konje, zalihe; a Smolensk je
utvrdjeni grad."
Ruske divizije su se povukle u Smolensk. Napoleon je odlucio da ga,
zbog rasporeda ruskih snaga, napadne sa juga.Bitka se odigrala 17-tog
avgusta.Ruski vojnici su imali prednost zbog koristenjatopova iz
utvrdjenog grada. U sumrak su Francuzizavladali predgradjem, a Rusi su
se povukli premaistoku.Moskva je bila sokirana ovakvim olakim
napustanjemvaznog grada, dok je Napoleon bio toliko odusevljen da je
odmah poslao pismo u Pariz.Ovako je diktirao Muratu, ministru vanjskih
poslova:"Citava neprijateljska armija je bila ovdje. Naredjeno im je da
se bore, ali se nisu usudili. Osvojili smo Smolensk bez izgubljenog
covjeka. To je veoma veliki grad, sa zidovima i lijepim fortifikacijama.
Ubili smo tri do cetiri hiljade neprijateljskih vojnika, ranili tri puta
vise, i nasli mnogo topova. Po svemu sudeci, znacajan broj njihovih
generala je ubijen. Ruska armija marsira prema Moskvi u vrlo obeshra-
brenom i nezadovoljnom stanju."Samo je posljednja recenica nesto
preciznija, jerje Napoleon izgubio 8-9000 ljudi tokom ovog napadaa
ukupno 100 000 ljudi od kad je presao Njemen.
Smolensk
"Niti jedan bolesni vojnik, niti jedan kurir ili
konvoj, nije izgubljen u ovom pohodu od
Mentz-a do Moskve."
Francuzi su nastavljali potjeru za Rusima, koji suse priblizavali
Borodinu, gdje ce prestati sa povlacenjem. Prolazeci kroz Gzatsk Rusi su
pokupili rezerve, i ukupno brojali 15 589 ljudi.Francuska armija je
stigla u Gzatsk 1. septembra1812. godine. Grad je bio brzo okupiran.Rusi
su zbrisali sve resurse u oblasti."Bilo je mesa ali ne i soli, bilo je
brasna ali ne i hljeba, i nedostajalo je vode."Francuska armija, koje je
kod Smolenska brojala149 075 ljudi smanjena je na 133 819 ljudi.Napoleon
i francuska armija su ostali u Gzatsk-udo 4. septembra 1812. godine.
Borodino
"Nakon pobjede ne postoje neprijatelji,
samo ljudi"
Napoleon Bonaparte 1812
"Nije bilo nimalo smisla u tome. Ishod za Ruse je
bio, i morao je biti, da smo korak blize
unistenju Moskve, a za Francuze, da su blize
unistenju njihove citave armije."
Borodino se nalazi 70 milja zapadno od Moskve.Bojiste je bilo ravnica,
koja nije odgovaralaRusima, ali Napoleon nije mogao iskoristiti
tuprednost. Bitka se pretvorila u "obostrani pokoljkoji se mogao desiti
bilo gdje".Vojske su zauzele svoje pozicije 6. septembra 1812.Napoleon
je imao 100 000 pjesaka, 28 000 konjanika i 590 topova.Rusi pod
Kutuzovom su brojali 72 000 redovnepjesadije, 10 000 polu-istrenirane
milicije, 17 000 konjanika, 7 000 Kozaka i 640 topova.
Tolstoj, Rat i Mir
Borodino se nalazi 70 milja zapadno od Moskve.
Bojiste je bilo ravnica, koja nije odgovarala
Rusima, ali Napoleon nije mogao iskoristiti tu
prednost. Bitka se pretvorila u "obostrani pokolj
koji se mogao desiti bilo gdje".
Vojske su zauzele svoje pozicije
6. septembra 1812.
Napoleon je imao 100 000 pjesaka, 28 000
konjanika i 590 topova.
Rusi pod Kutuzovom su brojali 72 000 redovne
pjesadije, 10 000 polu-istrenirane milicije,
17 000 konjanika, 7 000 Kozaka i 640 topova.
Kutuzova izjava
"Vjerujuci u Boga, ili cemo pobijediti,
ili cemo umrijeti. Napoleon je Njegov
neprijatelj. On ce obesvetiti Njegove crkve.
Mislite na svoje zene i djecu, koji se uzdaju
u vasu zastitu. Mislite na svoga Cara, koji
vas posmatra. Prije nego sto sutra zadje sunce,
napisacete na ovim poljima zapis vase vjere i
patriotizma u krvi vaseg neprijatelja."
Napoleonova izjava
"Ovo je bitka koju ste toliko dugo cekali! Sada
pobjeda zavisi od vas. Potrebna nam je. Pobjeda
bi nam dala obilje zaliha, dobro skloniste za
zimu i brz povratak u otadzbinu. Ponasajte se
kao sto ste se ponasali u Austerlicu, Fridlandu,
Vitebsku i Smolensku. Neka daleka pokoljenja
kazu za svakog od vas:
"On je ucestvovao u velikoj bici pod moskovskim
zidinama!"
Bitka je pocela 7-og septembra u 6:00 ujutro,
a zavrsila se sutradan u 3:00 po noci Kutuzovim
naredjenjem za povlacenje. Obe strane su imale
ogromne gubitke. Rusi su izgubili oko 44 000
ljudi, a Francuzi najmanje 35 000 ukljucujuci
tri generala. Rusi se nisu smatrali pobijedjeni,
u stvari, Kutuzov je prvi odlucio da nastavi
borbu slijedeci dan. Kutuzov je zapravo bio u
pozadini tokom borbi kod Borodina, i nije htio
da vjeruje kada su mu na kraju dana rekli da
su izgubili citav prvi borbeni red.
"Francuski napadi su svuda uspjesni odbijeni,
i sutra cu se staviti na celo armije i otjerati
neprijatelja sa svetog tla Rusije."
Kasnije je Kutuzov prihvatio neizbjeznu cinjenicu
da du njegovi ljudi preumorni da izdrze pa je dao
naredjenja za povlacenje.
Napoleon nije bio siguran da li je ovo bila
pobjeda ili ne, ali ga je prizor armije koja se
povlaci uvjerio u to.
Moskva
"Da Moskva nije izgorila, car Aleksandar bi
bio prinudjen da sklopi mir"
Nesigurni sta da rade dalje, Rusi su se povukliu Moskvu. Kutuzov nije
htio da preda Mosku bezikakvog otpora. Na sastanku koji je sazvao bili
su prisutni svi komandanti osim komandanta zastitnice. Rusi su imali 70
000 ljudi naprema100 000. Ratni savjet se, zbog osjecaja sramotei casti,
podijelio u misljenjima u vezi sa mogucim taktikama. Kutuzov je najzad
odlucioda se povuce."Bojite se povlacenja kroz Moskvu, ali mislim da je
to jedini nacin spasavanja armije. Napoleon je bujica koju ne mozemo
zaustaviti. Moskva je spuzva koja ce da ga upije."
Napoleon Bonaparte 1812
Nesigurni sta da rade dalje, Rusi su se povukli
u Moskvu. Kutuzov nije htio da preda Mosku bez
ikakvog otpora. Na sastanku koji je sazvao bili
su prisutni svi komandanti osim komandanta
zastitnice. Rusi su imali 70 000 ljudi naprema
100 000. Ratni savjet se, zbog osjecaja sramote
i casti, podijelio u misljenjima u vezi sa
mogucim taktikama. Kutuzov je najzad odlucio
da se povuce.
"Bojite se povlacenja kroz Moskvu, ali mislim
da je to jedini nacin spasavanja armije.
Napoleon je bujica koju ne mozemo zaustaviti.
Moskva je spuzva koja ce da ga upije."
Ruski komandant Kutuzov 1812
Samo 25 000 napoleonovih ljudi je uslo u Moskvu
14. septembra 1812.
Iako su vojnici imali jasna naredjenja da ne
pljackaju, nisu se mogli zaustaviti. Nakon nekog
vremena pozari su poceli da izbijaju. Prvo se
mislilo da su to nesrece, ali kada je pozar
poceo da guta veci dio grada, bilo je jasno da
ih je podmetnula ruska vojska da sprijeci
Francuze da se domognu plijena.
Pozar se toliko prosirio da je Napoleon jedva
pobjegao iz goruceg grada. Trajao je od 15-tog
do 18-tog septembra. Cetiri petine grada je
izgorjelo a ostatak je spasen iznenadnom
promjenom vjetra i pljuskom. Kremlj je spasen
jer je bio iznad grada a njegovi cuvari su
ugasili sve vatre u blizini.
Za Napoleona ovo je vjerovatno najfrustrirajuci
trenutak kampanje. Sa izgorjelim gradom, nije
bilo mnogo nade za mir sa Rusijom.
Najzad je odlucio da se vrati u Pariz. Prvo
je htio da odmarsira do Petrograda, skoro 350
milja udaljenog od Moskve, ali su mu generali
rekli da je to nemoguce zbog stanja u vojsci.
Postojala je mogucnost da se ostane u Moskvi do
proljeca, pa da se onda krene za Pariz.
Problem
je bio u tome sto nece biti u vezi s Parizom
6 mjeseci, sto bi moglo imati drasticne rezultate.
Najzad je odlucio da odmarsira do Kaluge, grada
juzno od Moskve.
Napoleon je napustio Moskvu 19-tog oktobra 1812.
sa 87 500 pjesaka, 14 750 konjanika i 533 topa i
karavanom od 40 000 tovara i vagona
|
|
