Nadrealizam
Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu. Nadrealizam je nastao i razvijao se neposredno iz italijanskog metafizičkog slikarstva i dadaizma. Andre Breton, francuski pjesnik, je prvi okupio umjetnike novog smjera svojim „Manifestom nadrealizma“ 1924. godine. Bretonov Nadrealistički manifest je sadrzao sledeću definiciju nadrealizma:
NADREALIZAM, imenica, m. Čist fizički automatizam kojim se želi izraziti, bilo usmeno ili pismeno, stvarno djelovanje misli. Misli diktirane u odsustvu svake kontrole koju bi vršio razum, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija. Nadrealizam se zasniva na verovanju u višu realnost izvesnih asocijativnih oblika koji su do njega bili zanemarivani, u svemoć sna, u nezainteresovanu igru misli. On teži da permanentno uništi sve ostale fizičke mehanizme i da ih zamijeni u riješavanju glavnih problema života. Kao i futuristi, prezirali su sve zakone i ustaljene običaje, ali umjesto borbi s društvom, okrenuli su se od stvarnosti i usmjerili svoje napore istraživanju ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i ugušen društvenim pritiscima. Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije". Fantazijska, iracionalna, imaginacijska komponenta umjetnosti oduvijek je izražavala tajnovite predjele ljudske duše. Tek u nadrealizmu su ove strukture ljudskog bića izašle u prvi plan i umjetnici su se skupili u jedinstven pokret.Kao i futuristi, prezirali su sve zakone i ustaljene običaje, ali umjesto borbi s društvom, okrenuli su se od stvarnosti i usmjerili svoje napore istraživanju ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i ugušen društvenim pritiscima. Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije"Evropska likovna umjetnost od srednjeg vijeka do danas otvara izvore imaginativnog na razne načine.
|
Salvador Dali, Jose Moreno Villa, Luis Bunel, Federico Garcia Lorca i Jose Antonio Rubio Sacristan u maju 1926. godine
Čist fizički automatizam kojim se želi izraziti, bilo usmeno ili pismeno, stvarno djelovanje misli. Misli diktirane u odsustvu svake kontrole koju bi vršio razum, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija. Nadrealizam se zasniva na verovanju u višu realnost izvesnih asocijativnih oblika koji su do njega bili zanemarivani, u svemoć sna, u nezainteresovanu igru misli. On teži da permanentno uništi sve ostale fizičke mehanizme i da ih zamijeni u riješavanju glavnih problema života.
Kao i futuristi, prezirali su sve zakone i ustaljene običaje, ali umjesto borbi s društvom, okrenuli su se od stvarnosti i usmjerili svoje napore istraživanju ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i ugušen društvenim pritiscima. Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije".
Fantazijska, iracionalna, imaginacijska komponenta umjetnosti oduvijek je izražavala tajnovite predjele ljudske duše. Evropska likovna umjetnost od srednjeg vijeka do danas otvara izvore imaginativnog na razne načine. Tek u nadrealizmu su ove strukture ljudskog bića izašle u prvi plan i umjetnici su se skupili u jedinstven pokret.