NADREALIZAM

Nadrealizam na nacin na koji ga mi danas poznajemo je blisko povezan sa nekim oblicima moderne umjetnosti. Cinjenica je da su dijelili isto porijeklo, ali razilazili su se u interpretaciji smisla tog porijekla za estetiku u umjetnostiNa kraju Prvog svjetskog rata, pokrenut je Dadaisticki pokret, napad na drustvo putem skandala. Dadaisti su smatrali da drustvo koje moze prouzrociti strahotu kakva je rat ne zasluzuje umjetnost, pa su odlucili tom drustvu dati anti-umjetnost, ne ljepotu već ono sto je ruzno. Sa frazama kao sto je Dada sve unistavaju! Oni su zeljeli uvrijediti novi industrijsko-komercijalni svijet burzuazije. Ali njihove "zrtve" uopste nisu bile uvrijedjene. Smatrali su da se njihov novi, buntovni nacin izrazavanja protivi "starom nacinu" i "starim patriotima" feudalizma i crkvene dominacije. Zapravo, burzuazija je prihvatila ovu novu vrstu buntovne umjetnosti tako da je anti-umjetnost postala umjetnost, anti akademija akademija, I prihvacena je u potpunosti. Ipak, jedna grupa umjetnika nije prihvatila ovaj novi nacin koji je odbacio sve sto su umjetnici vijekovima ucili i prenosili o snazi umjetnosti. Pokret je nazvan nadrealizmom. Vodio ga je Andre Breton, francuski ljekar, koji je ucestvovao uprvom svjetskom ratu. Umjetnici u ovom pokretu su proucavali radove Sigmunda Frojda i Karl Junga. Neki umjetnici su se izrazavali pomocu apstrakcije, a neki pomocu simbola.

Razvijaju se dvije razlicite grupe nadrealista

Majkl Bel je putem svojih istrazivanja otkrio da su ova dva nacina izrazavanja formirala dva razlicita trenda u nadrealizmu sa znacajnim razlikama. Jedan se moze kvalifikovati kao automatizam, a drugi kao veristicki nadrealizam. Automatizam je po Belu vrsta apstrakcionizma. On je bio jedina prihvacena vrsta nadrealizma od strane kriticara nakon rata.

Automatisti

Kada je psiholologija govorila o automatzmu, ovi umjetnici su je interpretirali kao potiskivanje svjesnog u korist podsvjesnog. Ova grupa se više fokusirala na osjećaje a manje na analiziranje. Smatrala je da je automatizam način na koji slike automatski prelaze iz podsvijesti u svijest. Smatrali su da se te slike ne smiju opteretiti sa "smislom" odnosno onim sto bi one trebale znaciti. Vjerni ovoj interpretaciji, automatisti su smatrali akademsku disciplinu kao intolerantnu prema slobodnom izrazavanju osjecanja. Smatrali su da je apstrakcija jedini nacin na koji se slike iz podsvijesti mogu probuditi. Buduci da su nastali iz dadaizma, ovi umjetnici su smatrali da su skandal i uvreda dokaz slobode i vjerovali da je nedostatak forme u umjetnosti nacin pobune.

Veristicki nadrealisti

Ova grupa je smatrala da automatizam znači dozvoljavanje slikama podsvijesti da se neometano probude kako bi se njihovo znacenje moglo otkriti putem analize. Zeljeli su vjerno predstaviti ove slike kao vezu izmedju apstraktne,duhovne stvarnosti, i stvarnih oblika materijalnog svijeta. Za njih je objekat bio metafora za unutrasnju stvarnost.Veristicki nadrealisti su vidjeli akademsku disciplinu kao predstavljanje oblika iz podsvijesti sa istinitoscu, kao nacin zamrzavanja oblika, kako ne bi, nezabiljezeni, opet nestali u nepoznato. Nadali su se da ce otkriti nacin kako pratiti slike iz podsvijesti sve dok svijest ne shvati njihovo znacenje. Jezik podsvjesnog je slika, a svijest mora pronaci nacin kako prevesti taj jezik u sebi razumljive rijeci

Dva umjetnika, dva razlicita pristupa umjetnosti

Dali je prigrlio svo znanje o slikarstvu kao nacin proucavanja psihe kroz podsvjesne oblike. Ovaj proces je nazvao paranoicko-kriticnom metodom. Kao svaki paranoik, umjetnik bi trebao dopustiti ovim slikama da dosegnu svijest i tada ucine sto paranoik ne moze uciniti: zamrznuti ih na platnu kako bi dao svijesti mogucnost da shvati njihovo znacenje.

Pikaso je imao suprotan pristup umjetnosti. On je naslijedio uzitak u ruznome, skandalu i haosu iz dadaistickog pokreta i od automatista. Pikaso je odbacio moc primitivnosti, odlucivsi da je spretnost djeteta osnova za umjetnost. Za njega je to znacilo da sto je manje umjetnik zaokupljen svojom sposobnoscu, umjetnost je bolja. Za Dalija je "spretnost djeteta" značila biti otvoren i zadrzati radoznalost i uzbudjenje djeteta kroz zivot, a ne slikati kao dijete

POVRATAK NA POCETNU STRANICU